- Kada smo odlučili da ukinemo vize Srbiji, a Bosnu i Hercegovinu ostavili za kasnije, primili smo i vrlo ljutito pismo od Lorda Ešdauna (Ashdown). Pedi (Paddy) je bio bijesan i oštro nam je zamjerio na toj odluci. Ubrzo smo i BiH dali bezvizni režim – posvjedočio je Sir Robert Kuper (Cooper), nekadašnji diplomata Evropske unije.
On je, između ostalih, danas odgovarao na brojna pitanja Komiteta za vanjske odnose predstavničkog doma parlamenta Velike Britanije.
Maratonsko pregovaranje
Njegovo pojavljivanje upriličeno je u sklopu istrage koju ovaj komitet provodi pred predstojeći samit EU – zapadni Balkan, koji će se 9. i 10. jula održati u Londonu.
Taj događaj poslužio je kao povod za parlamentarnu istragu ne samo o ovom događaju već i o ukupnoj britanskoj politici prema ovom regionu.
Osim njega, saslušani su i Džejms Kir-Lindzi (James Ker-Lindsay), profesor s prestižne londonske škole ekonomije, Cveta Koneska, analitičar rizika s Instituta Evropa, te Tena Prelec, doktorantkinja s Univerziteta Esex.
Članovi Komiteta zanimali su se, najprije, za šanse šest država ovog regiona da postanu dio Evropske unije.
Sir Kuper je stava da je EU početkom ovog stoljeća počela ozbiljnije razmatrati šanse regiona za ulazak u EU.
- Sada se pojavljuje, vrlo maglovito, ta neka 2025. godina kao eventualno moguća za ulazak nekih od država. Očito je da 25 godina jednog procesa njega čini sve zamornijim. Region i dalje nije riješio jedan od ključnih problema – vladavinu zakona i ne bih se puno nadao da će napredovati u tom procesu, a samim tim ni prema EU – upozorio je on.
Sličan stav imao je i Kir-Lindzi. Opisujući odnose EU i svake od šest država zapadnog Balkana, podvukao je da nijedna od njih nije počela istinske i duboke reforme na ključnim oblastima o kojima se pregovara s Briselom, posebno u segmentu vladavine zakona.
- BiH je ključni problem Balkana – posebno je naglasio.
Koneska je dodala da danas „kolač“, koji se zove ulazak u EU, „više nije tako sladak kao nekad“. Ilustrirala je to stabilnim padom interesa i podrške građana za proces ulaska u EU. Navela je i da u regionu vide da ulazak država centralne i istočne Evrope nije donio očekivano blagostanje ni nakon više od decenije od njihovog ulaska u Uniju.
Rastuća frustriranost
Svjedoci saslušanja saglasni su da uključenje u EU za šest zapadnobalkanskih država nema realne alternative, ali da je taj proces sve obimniji i birkoratiziraniji.
- Postoji rastuća frustracija unutar Balkana. Proces proširenja sve duže traje i oni smatraju da ih se gura nazad. Kada je preuzimao Evropsku komisiju 2014. godine, Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker) rekao je da neće biti proširenja u narednih pet godina. Svi smo u Briselu razumjeli da je to realno stanje stvari. Ali, u regionu su razumjeli da to znači da nas Balkan ne zanima. Oni i dalje rade na reformama, ali kažu da EU nije iskrena. Poruke EU moraju biti jasne i precizne i tačno prenesene – smatra Sir Kuper.
Osvrćući se na situaciju u BiH, Kir-Lindzi je iznio stav da je međunarodna zajednica, a posebno EU, pokrenula veoma puno inicijativa koje su za cilj imale da pomognu BiH.
- Ali, to ne zanima političare te zemlje. BiH, Kosovo i Makedonija, dok ne riješi pitanje imena, najveći su problemi regiona.O BiH se malo priča, a ona je, prema mom mišljenju, izvor najvećih rizika stabilnosti – istakao je.
Sir Kuper je dodao da se u Briselu uvijek vjerovalo da će rješavanje odnosa Kosova i Srbije pomoći u BiH, ali, da on više nije siguran u tačnost te postavke.
Jedan od članova Komiteta zatražio je da svjedoci navedu koje su zemlje najviše za, a koje oštro protiv daljnjeg proširenja EU.
Kir-Lindzi je naveo da je „Merkel veliki šampion proširenja za protekle četiri godine“.
- Francuska se sada postavila na suprotnoj poziciji. Njegov je stav da se prvo EU mora reformirati. To je bio ledeni tuš ne samo za Komisiju već i za Balkan. On nije sam. Tu je i Holandija.
Sir Kuper je dodao da je i Velika Britanija bila snažan zagovornik daljnjeg širenja EU.
- Sada, kada smo u procesu napuštanja Unije, naš glas bit će manje važan. Nismo ni sada nešto posebno relevantni u EU – rekao je on.
Šta rade toliki ambasadori
- EU je vrlo uključena u svakoj od tih država. Sjećam se da sam jednom u Briselu imao sastanak s 15 ili 18 ambasadora iz BiH.
I samo sam se pitao – šta ovi ljudi rade ovdje. A valjda rade nešto ... – naveo je Sir Kuper u svom istupu
Balkance baš i ne zanima Velika Britanija
Odgovarajući na jedno od pitanja poslanika, Kir-Lindzi rekao je da se Velika Britanija ne zanima za balkanske potencijalne migrante.
- Oni žele u Njemačku, Austriju, skandinavske države. Mi im nismo ni među prvih 10 država u koje bi željeli emigrirati – ustvrdio je.
Dodao je da je Makedonija na 54. mjestu po uvozu u Veliku Britaniju, dok je Srbija na čak 84. mjestu država u koju se izvozi iz ove zemlje.
EUFOR je zvono za uzbunu
Sir Kuper pojasnio je da u BiH djeluju mirovne snage EUFOR-a.
- Tamo je trenutno mala jedinica, ali je dobra stvar da je tamo. Ako im zatreba pomoć, mi smo ti koji će priskočiti. Britanska vojska zadužena je da bude pojačanje u BiH, ako iz EUFOR-a zatraže.
Njihova uloga tamo je samo da pritisnu zvono za uzbunu, kako bi im u pomoć stigla neka veća vojna formacija. Sami oni ne mogu puno uraditi, ali su angažirani na pomoći bh. agencijama za provođenje zakona i oružanim snagama – rekao je Sir Kuper.
Opasan utjecaj Rusije, Turske...
Svi svjedoci upozorili su članove Komiteta na rastući negativni utjecaj Rusije, Turske, država Golfskog zaljeva, pa i Kine na region zapadnog Balkana.
Oni su istakli da je prisustvo Moskve, Ankare, Rijada, Teherana... sve izraženije i da je ono rezultat gubitka interesa EU (uključujući i Veliku Britaniju) i SAD za region.
