Opći izbori u BiH trebali bi biti raspisani najdalje u prvoj dekadi maja, jer zakon jasno precizira da Centralna izborna komisija(CIK) nadležne organe i javnost o datumu održavanja izbora obavještava najmanje 150 dana prije održavanja izbora. S obzirom na to da je zakonska odredba i to da se izbori na svim nivoima vlasti održavaju prve nedjelje u oktobru, izbori bi trebali biti raspisani za manje od mjesec.

Neozbiljan pristup

Upravo toliko vremena ostalo je da vlasti u BiH izmijene Izborni zakon BiH, jer će se izborni rezultati implementirati prema onim zakonskim odredbama koje budu na snazi na dan raspisivanja izbora. Već mjesecima se pokušava postići dogovor u vezi s provedbom presude Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“, od čega, upozorava i međunarodna zajednica, zavisi i implementacija izbornih rezultata nakon oktobra.

Damir Arnaut, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i pravni ekspert, za „Avaz“ kaže da se Izborni zakon može „uz odgovarajuće klauzule, mijenjati i nakon raspisivanja izbora, pogotovo kada je u pitanju Dom naroda, koji se ne bira direktno“.

- Takav pristup, međutim, izuzetno je neozbiljan, jer će se kantonalni zastupnici, iz čijih se redova popunjava Dom naroda Parlamenta FBiH, birati prema pravilima koja budu na snazi na dan raspisivanja izbora i stranke neće moći prilagoditi svoje izborne strategije nekom budućem pravilu vezanom uz Dom naroda - kaže Arnaut.

Uprkos tome što su nedavno SBB, SDA, SDP i DF utvrdili jedinstven stav i pristup izmjenama Izbornog zakona BiH, iz HDZ-a BiH i dalje poručuju da je rješenje kakvo nude četiri stranke za njih neprihvatljivo. Potvrdila je to jučer i Ljilja Zovko, delegatkinja HDZ-a u Domu naroda Parlamenta BiH, koja je kazala da „svi znaju šta je legitimno predstavljanje i da se ponavljanjem ranijih stavova gubi smisao“.

Glavni krivci

Halid Genjac iz SDA pozvao je HDZ da pristupi razgovorima na principima koje su dogovorile četiri stranke, tvrdeći da je sve drugo gubljenje vremena.

No, Arnaut kaže da su upravo SDA i HDZ najveći krivci za to što nema dogovora u vezi s Izbornim zakonom.

- SDA i HDZ tu nose najveću odgovornost. Dok je SBB nudio kreativna rješenja, ove dvije stranke ukopavale su pozicije. Sada se SDA uzda u neko nametnutno OHR-ovo rješenje, dok HDZ prijeti haosom. Time ove dvije stranke svima ostalima pokušavaju nametnuti kampanju zasnovanu na strahovima i etničkim podjelama. Mi ćemo se izdići iznad toga, voditi kampanju na ekonomskim temama i nadam se da će nam se druge progresivne stranke u tome pridružiti - zaključio je Arnaut.

Spriječiti krađe  

Osim izmjena Izbornog zakona u vezi s provedbom presude Ustavnog suda BiH, pokušava se doći i do izmjena ovog zakona koje bi omogućile uvođenje novih tehnologija u izborni proces, poput elektronskog brojanja glasova, što predlažu SBB, SDP i DF. Na ovaj način oni žele spriječiti izborne krađe i učiniti izbore transparentnijim. Predstavnički dom dao je podršku ovim izmjenama, a na sjednici Doma naroda 17. aprila o njemu će se očitovati i delegati.