Direktorat za proširenje Evropske unije (DG NEAR) ključni je akter u stvaranju nedavno objavljene Strategije Evropske komisije o zapadnom Balkanu. S njegovim direktorom, agilnim Šveđaninom Kristijanom Danijelsonom (Christian Danielsson) detaljno smo razgovarali o tom dokumentu, ali i planovima Evropske unije kada je ovaj dio Evrope u pitanju.

Zašto je Kosovo u boljoj poziciji

Možete li nam reći detalje budžeta za zapadni Balkan za ovu godinu? Gdje će se utrošiti 1,07 milijardi eura iz IPA II fondova? Koliko od toga će dobiti BiH?

- Budžet od 1,07 milijardi o kojem govorite se odnosi na sredstva koja su već isplanirana kao dio sedmogodišnje raspodjele za region. Ona će biti korištena u svakoj od zemalja zapadnog Balkana i za region u skladu sa strateškim opredijeljenima koja su već dogovorena 2014. godine.

U periodu od 2014. do 2017. godine BiH nije bila u mogućnosti u potpunosti iskoristiti dostupna sredstva pa je došlo do umanjenja sredstava za vašu zemlju. Nismo imali strategije cijele zemlje za srednjoročne reforme u ključnim sektorima. A one su osnovni preduvjet za ulaganje novca EU u svaku od država iz regiona. Strategije trebaju izraditi države koje nam se žele priključiti.

Proteklih godina BiH je pokazala opredjeljenje za reforme i usvojila je transportnu, okolišnu te strategiju ruralnog razvoja... To nam je omogućilo da počnemo realizirati obećanje da ćemo otvoriti mogućnost za povlačenje sredstava koja smo ranije namijenili za tu svrhu.

O koliko novca govorimo?

- Sve zavisi od kvaliteta projekata koje nam BiH ponudi. Za ruralni razvoj, što uključuje direktnu podršku farmerima u BiH, naprimjer, predviđeno je do 30 miliona eura. Također, razmatramo značajnu dodjelu sredstava za sektor okoliša. Nadalje, 20 miliona eura je već dogovoreno u 2017. godini za podršku sektoru transporta.

Dakle, kao što možete vidjeti, za svaku godinu povećavali smo sredstva za BiH. Sada, kada imamo strategije, to bi značilo skoro dvostruko povećanje prosječne godišnje dodjele, s oko 40 na oko 80 miliona eura ulaganja u sektore.

Prema informacijama dostupnim na Vašim stranicama, BiH iz IPA II ima nešto malo više od 160 miliona eura, dok Kosovo raspolaže s dvostruko više...

- Za razliku od drugih zemalja, BiH su dodijeljena sredstva samo za period 2014.-2017. Ipak, u tom periodu je BiH iskoristila 227 miliona eura kroz bilateralnu podršku od EU. Ova podrška je obuhvatala ne samo različite sektorske reforme već i podršku civilnom društvu, značajnu pomoć nakon razornih poplava 2014. godine te nastavak podrške za stambeno zbrinjavanje izbjeglica i interno raseljenih lica kao posljedice rata.

Naš angažman u BiH je ogroman. Nije problem koji imamo u novcu, već u tome što BiH ne može apsorbirati ponuđena sredstva. Kosovo dobiva novac za period do 2020. godine jer su imali pretpostavke.

Potrebne su reforme u oblasti vladavine prava i ekonomije

Sada imamo Strategiju Evropske komisije za zapadni Balkan. I, banalizirano, svi su na zapadnom Balkanu fokusirani na to da će 2025. godine biti u EU...

- Žao mi je, ali to nije tako! To je pogrešan ugao. Ne govorimo o rokovima, već o jasnoj evropskoj perspektivi za cijeli ovaj region. U njoj se sasvim očigledno vidi šta treba uraditi da biste bili dio EU. Potrebne su reforme u oblasti vladavine prava, dobrog upravljanja, borba protiv korupcije, organiziranog kriminala, da demokratske institucije funkcioniraju, javna uprava radi na zdravim temeljima... Sve se ovo dotiče reforme ekonomije, koja je značajan dio Reformske agende, a seže i dalje od toga.

Mi ćemo nastaviti podržavati vaše napore u ovim poljima, gdje, također, planiramo značajno pojačati naše aktivnosti. Naprimjer, u oblasti vladavine prava se nadovezujemo na procjene koje proizlaze iz ekspertnih misija država članica (peer reviews) putem kojih angažiramo vrsnu ekspertizu koja prati provedbu svih preporuka koje su date da bi se reformirao i poboljšao pravosudni sistem.

Kroz strategiju upravljanja javnim finansijama želimo osigurati da administracija odgovorno troši novac. Gledat ćemo i energetiku i sektor transporta. Tu možemo pomoći.

U ovoj finansijskoj perspektivi gledamo do 2020. Nakon toga, imat ćemo drugačiju projekciju i vidjet ćemo kako će to izgledati kada je BiH u pitanju. U našem fokusu je regionalna saradnja, posebno stanje infrastrukture i cestovna povezanost regiona. Tu dosta ulažemo, a siguran sam da će biti još dosta projekata u koje ćemo investirati.

S vlastima u BiH, ali i regiji dosta ćemo razgovarati o digitalnoj agendi. Moram istaći da sam bio iznenađen troškovima rominga u BiH. Tu bi se nešto moglo uraditi da pomognemo. Na taj način vidimo svoj angažman i tako ćemo nastaviti.

Hoće li Evropska komisija, naprimjer, ponuditi model rješenja graničnih pitanja u regionu? Po uzoru na to, hoćete li davati obrasce za ostale oblasti koje smatrate suštinskim na balkanskom putu k EU?

- Ne. Nećemo se baviti time. Šaljemo jasnu poruku. Granični sporovi se trebaju riješiti. To je od ključnog značaja za vaše napredovanje ka EU, ali i pomirenje u širem svjetlu. I to je primarno odgovornost vas u regionu. Ako neko zatraži pomoć, podršku, na bilo koji način, razmotrit ćemo da li i kako možemo pomoći. Ali modele za rješenja nećemo nuditi.

Pitanje roka do kada bi BiH mogla dobiti status kandidata za ulazak u EU izvire iz jednog od nacrta Strategije za Balkan, gdje je navedeno da bi se to moglo desiti krajem naredne godine...

- Zaista ne bih špekulirao o rokovima.

Je li dobro ili loše što u Strategiji, osim te 2025., nema nikakvih drugih datuma?

- Datumima uvijek treba pristupati pažljivo. Kada postavite neki rok, onda se stalno gleda u njega, a zapostavlja suština posla koji se treba uraditi.

Ni ta 2025. godina nije neka vremenska odrednica, nije uklesana u kamenu, već neka vrsta mogućeg cilja, ako se ostvari vrlo ambiciozan plan. Ona je, dakle, motiv da se postignu ciljevi, ali uz jasnu spoznaju da se preduvjeti moraju ispuniti i da je to bitno, a ne do kada se nešto treba uraditi.

Želim da istaknem da mi, jednostavno, ne možemo odrediti neki datum. Nije da ne želimo. Voljeli bismo da se to može, ali je nemoguće. Svaka država koja nam se želi priključiti ima svoje posebnosti i za svaku od njih, stoga, treba drugačiji vremenski okvir da se neke informacije obrade.

Bitan je proces. Temelji procesa su na vladavini zakona, funkcionirajućoj javnoj upravi, ekonomskoj situaciji, ljudskim pravima, ulozi civilnog društva... Napredak u tim oblastima određuje napredak prema članstvu u EU. U Strategiji smo rekli i da će pitanje pomirenja biti sve važnije i njega ćemo, kako proces bude napredovao, sve jasnije isticati.

Vrlo je važno pospješivati regionalnu saradnju i riješiti pitanja iz prošlosti

Vi stalno ističete vladavinu zakona, pomirenje, ekonomske reforme. Na Balkanu su dominantne teme - granice. Kao da su EU i ovaj region dvije udaljene galaksije...

- Zato je vrlo bitan ovaj angažman i ova dinamika kada su u pitanju odnosi EU i zapadni Balkan. Vrlo je važno pospješivati regionalnu saradnju. Prisustvujem nizu događaja koji osiguravaju bolje razumijevanje u regionu i shvatanje važnosti problema o kojima govorimo - niska razvijenost, odlasci ljudi, nezaposlenost...

Veoma je važno da se ozbiljna pitanja iz prošlosti riješe. To se mora uraditi. Zbog toga smo ga u Strategiji istakli i zato sam vam rekao da će pomirenje postajati sve važnije kako se bude napredovalo prema EU.

Pripremamo koncept smanjenja troškova rominga

- Komesarka Gabrijel priprema koncept o smanjenju troškova rominga ne samo unutar zapadnog Balkana već i od tog regiona prema EU. Predstoji nam važan samit u Sofiji 17. maja, a prije toga, održat će se tematski susret o digitalizaciji u Skoplju u aprilu - najavljuje naš sagovornik.

Nastavit ćemo s instrumentima koje smo koristili u Makedoniji

Nakon dobrih iskustava s misijom Pribea u Makedoniji, hoće li se taj model koristiti i u drugim državama, posebno BiH? On je uradio nekoliko izvještaja o situaciji u Makedoniji, gdje je vrlo detaljno, ali i potpuno direktno, opisao stanje, kao i ko je kriv za to.

- Da! Predviđam da ćemo se kretati u tom smjeru. Već smo u BiH značajno intenzivirali naše aktivnosti, posebno u oblasti prava. Imamo 30 ekspertnih misija koje dolaze iz zemalja članica EU, analiziraju i prave preporuke u raznim oblastima, s posebnim fokusom na vladavinu prava, osnovna prava i sigurnosni sektor.

Vladavina prava je vrlo važna za investicije da bi se one potakle te da bi se osigurala sigurnost zaštite kapitala i prava za investitore. I to je jedan od uglova naših stručnih misija i značajan je dio evropske pravne stečevine.

Nastavit ćemo s instrumentima koje smo koristili u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, a to je model koji navodite. Vjerujem u pristup kojim se izrađuju iscrpniji izvještaji o stanju u segmentima koje promatramo. On je učinkovit mehanizam za zemlje da bi one mogle napraviti procjene kako dalje.