Poučena iskustvom neriješenog graničnog pitanja između Hrvatske i Slovenije, Evropska unija upozorila je da više neće uvoziti takve probleme i da ih balkanske zemlje koje žele da joj pristupe moraju prije toga riješiti.
Agencija Frans Pres donosi pregled tih sporova, prenose Vijesti.me.
Albanija i Grčka
Sporazum iz 2009. između Tirane i Atine o granici na Jonskom moru poništen je iduće godine na najvišem albanskom sudu zbog "kršenja albanskih prava i interesa". Dvije zemlje nadaju se da će sklopiti novi sporazum u aprilu. U igri su zalihe nafte i plina u tom sektoru.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska
Bosna i Hercegovina i Hrvatska dijele granicu dugu 1.000 kilometara. Potpisale su ugovor o granici za vrijeme predsjednika Franja Tuđmana i Alije Izetbegovića. Ugovor je ratificiran u BiH parlamentu, ali u Saboru nije. Sporno je područje kod Neuma, jedinog izlaza BiH na more. Hrvatska je naknadno pronašla dokumente koji pokazuju da su dva otoka, Veli i Mali Školj, kao i vrh poluotoka Kleka hrvatski, iako su u originalnom dokumentu pripali BiH.
Sa BiH je problematična i tačka na Uni kod Hrvatske Kostajnice. Izgradnja Pelješkog mosta ne bi trebala biti problem jer je Hrvatska 2007. dala garanciju BiH da taj most ni na koji način neće zadirati u njena prava.
Bosna i Hercegovina i Srbija
Sarajevo i Beograd moraju se dogovoriti o bosanskoj enklavi kod Ruda na jugu BiH, naseljenoj i veličine četiri kilometara kvadratna, koja ulazi u srbijansku teritoriju. Drugi problem je srbijanski zahtjev za proširenjem teritorija na područje dvije hidroelektrane na Drini. Beograd također traži područje oko 12 kilometara duge željezničke pruge koja povezuje Srbiju i Crnu Goru, a prelazi preko bosanske teritorije.
Kosovo i Crna Gora
Kosovo i Crna Gora potpisali su 2015. sporazum koji definira granicu u jednom planinskom području. Crna Gora ga je ratificirala, ali Kosovo nije zbog protivljenja opozicije čiji su zastupnici u parlamentu zbog toga bacili i suzavac. Prijedlog zakona ponovo je na dnevnom redu parlamenta.
Crna Gora i Hrvatska
Oko Prevlake, na granici s Crnom Gorom, na snazi je privremeni režim iz 2002. - kopnena granica je povučena kod mjesta Konfin, tako da "kopno" pripada Hrvatskoj, dok je morska zona uz lijevu obalu Prevlake "mješovita zona".
Srbija i Kosovo
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova na čijem sjeveru živi srbijanska manjina.
Srbija i Hrvatska
Dvije zemlje pokušavaju od 2003. postići dogovor o dijelu granice kod Dunava, nedaleko od Bačke Palanke. Hrvatska se poziva na katastarske granice iz bivše Jugoslavije. Prema katastru, na lijevoj, "srbijanskoj" strani Dunava Hrvatska ima 11.500 hektara, a Srbija na desnoj, "hrvatskoj" strani ima 900 hektara zemljišta.
Srbija smatra da granica treba ići sredinom rijeke. To temelji na argumentaciji da je skupština Vojvodine 1946. donijela privremeni zakon kojim je rekla da granica ide Dunavom.
