Zbog djelovanja bh. političara, Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognozu rasta bh. ekonomije sa 3,5 na 3,2 posto u ovoj godini, navodi se u izvještaju MMF-a objavljenom nakon prve revizije kreditnog aranžmana s našom državom.
Radna mjesta
U izvještaju eksperti MMF-a navode da BiH mora nastaviti raditi na provedbi privrednih i finansijskih reformi kako bi pokrenula rast ekonomije, stvorila prijeko neophodna radna mjesta i približila se nivou prihoda država Evropske unije.
Dodaje se da vlast u BiH treba smanjiti nivo javne potrošnje i višak sredstava preusmjeriti u kapitalne investicije.
- Prioritet djelovanja vlasti treba biti unapređivanje infrastrukture, smanjenje fiskalnog i administrativnog opterećenja privatnom sektoru, nastavak reforme tržišta rada, poboljšanje upravljanja državnim preduzećima i povećanje konkurencije - naglašeno je u izvještaju.
Bosna i Hercegovina ima najvišu negativnu stopu prirodnog priraštaja stanovništva u regionu, a imigracija je druga najveća, odmah nakon Makedonije, pokazuju podaci MMF-a.
- Od 2000. godine broj stanovnika u BiH smanjen je za pet posto, a od 1990. do danas BiH je napustilo više od 20 posto stanovništva. Niska stopa rađanja i visoka stopa imigracije mladih i obrazovanih u napredne zemlje Evrope pogoršavaju demografske pritiske i ozbiljno utječu na ekonomski potencijal i troškove pružanja usluga – navodi se u izvještaju.
Sve se to, kako ističu, odražava i na bruto domaći proizvod po stanovniku, koji je, također, najniži u regionu.
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić kazao je za „Avaz“ da se iz izvještaja vidi da je MMF politiku prepoznao kao glavnog krivca.
- Do 2022. godine predviđaju rast bh. ekonomije od oko četiri posto i to je realno stanje, a najvjerovatnije će i ovo predviđanje biti smanjeno – smatra Hadžić.
Pogrešne odluke
Ekonomista Damir Miljević mišljenja je da je MMF izvještajem pokazao šta je bitno za bh. ekonomiju.
- Do sada im je bilo važno osigurati stabilizaciju budžeta. Kada su to završili, na red su došle za ekonomiju bitne stvari, a to su ugroženost javnih fondova, prevelika administracija i apsolutno pogrešne odluke domaće politike - smatra Miljević.
Ništa od strukturnih
reformi u izbornoj godini
- U ovoj izbornoj godini, nažalost, ne možemo očekivati strukturne ekonomske reforme. Od naših političara možemo očekivati da eventualno u funkciji izborne kampanje nešto urade za privredu. Opet ne u strukturnom smislu, možda smanje neki namet i to je to – kazao je Miljević.
