Ako želi biti  spremna da otvori pregovore za članstvo u EU do kraja 2023. godine, Bosna i Hercegovina morat će ostvariti održiv i značajan napredak u reformama i funkcionalnosti. Ovo se navodi u Nacrtu strategije EU za zapadni Balkan, koji bi danas trebala usvojiti evropska tijela, a koji je u posjedu "Nezavisnih novina".

Akcioni plan

Sudeći po ovom nacrtu, EU prvi put u historiji proširenja usvaja kompletan akcioni plan za primanje zemalja zapadnog Balkana, a u tom cilju spremna je čak i na unutrašnju reorganizaciju i promjenu sistema unutrašnjeg donošenja odluka, koja treba da se desi prije nastavka proširenja, do 2025. godine.

"Primanje zapadnog Balkana će se odraziti na trenutne institucionalne aranžmane unutar Unije. Prije zaključivanja pregovora trebat će nam prijedlozi u vezi s tim institucionalnim aranžmanima", navedeno je u ovom nacrtu.

Za balkanske zemlje važna je i odredba po kojoj zemlje članice, kao ni zemlje kandidati neće smjeti koristiti međusobne nesuglasice za blokiranje napretka u pregovorima. S tim u vezi, EU zahtijeva rješavanje problema između Beograda i Prištine.

Konkretno, to bi trebalo značiti da Hrvatska neće moći koristiti pitanja hrvatskog naroda u BiH, ili neriješena granična pitanja radi eventualnog usporavanja bh. članstva, kao što je, naprimjer, Slovenija blokirala Hrvatsku u vezi sa Piranskim zaljevom.

Kao stvar principa, zemlje koje su na samoj ivici EU treba da imaju strateški interes da budu zagovarači evropskih aspiracija njihovih susjeda, a ne da im te aspiracije otežavaju, navodi se, između ostalog, u izvještaju.

U Nacrtu je dalje istaknuto da će do 2025. završiti transformaciju ka jačoj i pravno-efikasnijoj uniji, a da bi Srbija i Crna Gora mogle biti spremne za članstvo.

Pred ulaskom

Da bi do kraja 2019. godine BiH dobila kandidaturu, uvjet je da ispunimo akcioni plan koji ćemo predstaviti u ovom članku, i riješimo Upitnik, što je uopće preduvjet da bismo krajem 2023. mogli započeti pregovore.

Slične ocjene iznesene su na brifingu za novinare uoči objavljivanja ovog dokumenta, istaknuvši da se politika proširenja ne mijenja, a da predviđa da su Srbija i Crna Gora najbliže da do 2025. budu pred ulaskom u EU.

Upozorili su da još čekaju odgovore BiH na Upitnik EU, a u trenutku kada dođu u Evropsku komisiju, počet će ih pregledati i pripremati mišljenje o tome da li je BiH spremna preći u novu fazu pregovora, što bi trebalo započeti na ljeto.

Ističu i da je Crna Gora kandidatski status ostvarila 2012. i do sada je otvorila 30 poglavlja, a tri privremeno zatvorila, te da je veliki korak naprijed i ulazak Crne Gore u NATO.

Što se tiče Srbije, kažu da do sada ima 12 otvorenih poglavlja, a stava su da je jako bitno da se nastave pregovori s Prištinom.

Akcioni plan sadrži šest glava i u njima su navedeni konkretni koraci po oblastima koje zemlje zapadnog Balkana moraju da ispune do kraja 2019.

Oblasti se odnose na jačanje vladavine prava, sigurnosnu i migracionu politiku, socijalno-ekonomske reforme, jačanje povezanosti, digitalnu agendu i regionalno pomirenje.

Ako BiH ispuni sve ove mjere, može se nadati krajem naredne godine dobivanju kandidature za članstvo. U Nacrtu je istaknuto da će Akcioni plan biti detaljno predstavljen u martu.

Krupna korupcija

Primjera radi, u poglavlju vladavine prava, EU će insistirati na otvaranju predmeta krupne korupcije, a uvest će i mehanizme kontrole provođenja tih procesa.

EU, bez uvijanja, govori o vezi kriminalnih i političkih struktura, sistemskoj korupciji i insistiranju na odlučnom rješavanju ovih problema.

U poglavlju o sigurnosti predviđeno je formiranje mješovitih istražnih timova između zemalja članica i zemalja zapadnog Balkana.

U dijelu u kojem se govori o energetici, EU insistira na energetskoj uniji, jedinstvenom regulativnom okviru za električnu energiju, a u digitalnoj agendi predviđeno je i uvođenje evropskog rominga za mobilne operatere.

Jedna od ključnih poruka zvaničnika EU je da se lideri u BiH, ali i u regionu ne smiju vraćati konfliktima.

Kada je riječ o BiH, istaknuto je da je ona na začelju na Balkanu kada je riječ o EU integracijama, ali da je u međuvremenu ipak napravila određene pomake.

Cilj Nacrta ove strategije je pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, koje je palo u drugi plan nakon izbijanja teške finansijske krize, koja je uzdrmala same temelje EU.

"Pristupanje EU je izbor za koji je potreban politički i društveni konsenzus. Ne smije biti nedorečenosti lidera gdje zapadni Balkan pripada i smjera u kojem treba da ide. To je neophodno kako bi bila osigurana podrška vlastitih građana i građana EU i mora biti uključeno u komunikaciju lidera sa građanima", navedeno je u ovom dokumentu.