Bosna i Hercegovina ima velike šanse da dobije status kandidata, ali sve zavisi od brzine provođenja reformi, istaknuli su danas u Sarajevu visoki dužnosnici Evropske unije uoči sutrašnjeg predstavljanja Strategije proširenja EU na zemlje zapadnog Balkana do 2025. godine.

- Ovo zahtijeva političku opredijeljenost i volju posebno političkih lidera - rečeno je.

Podsjetili su da su se predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH prošle sedmice susreli u Briselu s visokom predstavnicom Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini koja im je ponovila jasnu poruku da je od iznimnog značaja provođenje ciljeva iz Reformske agende.

Ponosni su kažu na posao koji je urađen u BiH koji je bio dug i ponekad bolan, ali je napravljena, mišljenja su, najbolja moguća inicijativa u zemlji u kojoj je bilo potrebno objediniti odgovore kantona, entiteta i države na pitanja iz Upitnika Evropske komisije.

Na te odgovore još uvijek čekaju, ali upoznati su da su odgovori objedinjeni na 15.000 stranica i u trenutku kada dođu u Evropsku komisiju počet će ih pregledati i pripremati mišljenje o tome da li je BiH spremna preći u novu fazu pregovora o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Ono što je danas više puta ponovljeno je da sve zemlje zapadnog Balkana, njih šest, o kojima je Strategija pripremljena dio porodice evropskih zemalja, ali i da je ovaj period od izuzetnog značaja za njih te je rečeno i da će u fokusu bugarskog predsjedavanja biti upravo zapadni Balkan.

Ovu priliku važno je iskoristiti, a trenutno su u najboljoj poziciji Crna Gora i Republika Srbija. Crna Gora otvorila je pregovore o 30 poglavlja, pregovori o tri su zatvorena, dok je Srbija otvorila pregovore o 12 poglavlja od kojih su dva zatvorena.

Međutim, napomenuto je da se mnogo toga još treba učiniti posebno kada su u pitanju odnosi Srbije i Kosova, gdje je potrebno više dijaloga među zemljama.

Ipak evropski dužnosnici nisu mogli projicirati da li će Crna Gora i Srbija biti one zemlje koje će se prve pridružiti Evropskoj uniji, jer su ponovili da brzina otvaranja i zatvaranja poglavlja zavisi isključivo od političkih lidera u svakoj od zemalja.

Kada je u pitanju Albanija tu je potrebno uraditi još mnogo posla, a Makedonija koja status kandidata ima od 2005. godine treba prioritetno raditi na reformama.

Bilo je pitanja i o u posljednje vrijeme učestaloj retorici koja podsjeća na scenarij iz devedesetih, ali evropski dužnosnici upozorili su da se lideri ne smiju vraćati konfliktima.