U Nacrtu strategije Evropske unije prema zapadnom Balkanu, koji je „Dnevni avaz“ objavio u utorak, postavljeni su temelji kretanja šest država ovog regiona prema članstvu u Uniji. No, kako ocjenjuju analitičari, Nacrt je manjkav.
- U njemu je veoma mnogo dobrih ideja, ali one nisu upakovane u koherentan paket. Umjesto toga, razbacane su po papiru i kao takve stoje usamljeno, zbog čega cijela strategija postaje neuvjerljiva – ističe Tobi Fogel (Toby Vogel) iz Centra za analizu evropske politike.
On naglašava da je „Evropska komisija napravila potpuni zaokret od politike koju je provodila dekadama, a koja se temeljila na tome da se datumi ne postavljaju“.
- U Nacrtu strategije pažljivo se vodilo računa da se datumi uklope u priču o inspirativnim koracima koji se trebaju poduzeti kako bi se proces zaokružio do 2025. godine. No, u Evropskoj komisiji svjesni su da ta očekivanja nisu baš realna – smatra on.
Fogel upozorava i da bi se lako moglo desiti da protekne cijelih 40 godina od momenta kada je okončan rat u BiH do njenog ulaska u EU.
- Neko ko je postao punoljetan tokom rata bit će pred penzijom kada se njegova domovina uključi u EU. Naravno, u velikoj mjeri krivci za to su bh. političari. Liderima glavnih političkih stranaka u BiH nije u interesu da zemlja uđe u EU, jer bi to uništilo njihov lični biznis model. Radi se o pokroviteljstvu preko kojeg lideri grade svoju moć te čvrstom stisku u kojem drže institucije vlasti na svim nivoima.
Neuspjeh da se u razumnom roku dostave odgovori na Upitnik EU dobar je primjer. Ali, on pokazuje i da problem nisu samo lideri, nego i sistem koji im daje moć - poručuje Fogel.
Nacrt strategije, koji će, vjerovatno, uz neke manje preinake, biti usvojen u februaru, do određene mjere dorađuje trenutni angažman Evropske unije na Balkanu, ali, nažalost, ne nudi nikakav bitno novi pristup niti neke nove ideje.
- Najbitnija razlika između ovog dokumenta i dosadašnjeg pristupa EU jeste što se sada prvi put nakon dugo vremena ponovo spominju konkretne vremenske odrednice do kada bi prve dvije zemlje iz regiona, Crna Gora i Srbija, mogle dobiti članstvo u EU, ali se čini da upravo ovo može biti i jedna od najvećih grešaka u ovom novom pristupu Evropske unije - smatra regionalni urednik BIRN-a Srećko Latal.
Put od statusa kandidata do pregovora
Fogel ističe i da se Nacrt strategije fokusira na mogući prijem Crne Gore i Srbije 2025. godine.
- A šta je s drugim državama regiona? Njima se ne daje nikakav datum ulaska. Kosovo se spominje samo u rokovima vezanim uz Srbiju i njenu obavezu da normalizira odnose sa susjedima. A BiH? Prema predloženom planu, ona bi trebala dobiti status kandidata krajem 2019. godine. Pregovori o članstvu, potom, počeli bi pune četiri godine kasnije. Zašto tako kasno - pita se Fogel, koji smatra i da se mora jednom priznati da sistem u BiH onemogućava provođenje bitnih reformi, a da „Evropska komisija nema nikakvu ideju kako to promijeniti ili, barem, kako se uspješno nositi s tim problemom”.
