Federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović u razgovoru za Fenu kazala je kako su obrazovanje i nauka godinama marginalizirani i ne daje im se potrebno značenje, pa se na njih gleda kao na nekakvu poteškoću ili običnu budžetsku stavku.

Naglasila je kako se takav pristup treba mijenjati, jer je riječ o razvojnim i pokretačkim snagama našeg društva koje zaslužuju puno više pažnje i puno više ulaganja, na čemu će njezino ministarstvo nastaviti kontinuirano insistirati.

Govoreći o radu Ministarstva u protekloj godini, ministrica Dilberović kazala je kako su ispunjeni svi programski ciljevi i zadaci, istaknuvši kako je u okviru različitih programa ovo ministarstvo podržalo projekte iz oblasti obrazovanja i nauke u ukupnom iznosu od oko sedam miliona maraka. 

- Ova su sredstva realizirana za (su)finansiranje programa i projekata iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg te visokog obrazovanja i studentskog standarda, kao i iz oblasti nauke od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine - kazala je.

Solidni rezultati, s obzirom na raspoloživa sredstva koja su, prema nejzinim riječima, definitivno nedovoljna, ostvareni su i u oblasti podrške naučno-istraživačkom i istraživačko-razvojnom radu, svakako zahvaljujući i višegodišnjoj uspješnoj saradnji s visokoškolskim i naučnim ustanovama koje su u potpunosti uključene u proces raspodjele sredstava.

- Naš osnovni cilj jeste dobra obrazovna politika, pri čemu bih, svakako, istaknula veliku ulogu i važnost koju je i u protekloj godini imala Koordinacija ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH. Tako su na sjednicama Koordinacije u prošloj godini usvojeni i dokumenti bitni za unapređenje udžbeničke politike u FBiH, između ostalog, Smjernice za pripremanje i odobravanje udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i srednje škole koje bi kantonalnim ministarstvima obrazovanja trebale poslužiti kao osnova za donošenje kantonalnih zakona o udžbenicima - kazala je Dilberović.

Istakla je veliko zadovoljstvo nizom programa koje Ministarstvo realizira, a koji su se pokazali kao vrlo značajni s aspekta reforme obrazovanja u skladu sa zahtjevima Reformske agende za BiH za razdoblje 2015.-2018. godina i Programa rada Vlade Federacije BiH za razdoblje 2015.-2018. godina, a kako je kazala, tu se prije svega misli na zahtjev za poboljšanje usklađenosti obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada, naučno-tehnološkog razvoja i promociju cjeloživotnog učenja i obrazovanja zasnovanog na ključnim kompetencijama.

- Uspješno smo realizirali projekt nabavke besplatnih udžbenika za učenike u stanju socijalne potrebe koji pohađaju devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji BiH, u iznosu od 500 hiljada maraka, što držimo izuzetno važnom socijalnom mjerom. U ovom projektu je učestvovalo  svih 10 kantona, a nabavljeno je 72.453 udžbenika i obuhvaćeno 12.523 učenika.

Ministarstvo obrazovanja i nauke nastavilo je podržavati i organizirati različite programe i projekte populariziranja nauke i promocije rezultata naučno-istraživačkog rada, koji su prvenstveno bili usmjereni prema mlađoj populaciji, učenicima i studentima - ustvrdila je ministrica Dilberović, napomenuvši kako je velika pažnja posvećena i podršci izdavaštvu u oblasti nauke, odnosno otkupu akademskih i naučnih izdanja i njihovoj dodjeli univerzitetskim bibliotekama u FBiH.

- Međutim, sve ovo ne znači da smo zadovoljni ukupnim stanjem, ali u okviru raspoloživih sredstava, nismo u mogućnosti praviti značajnije pomake i kreirati nove programe potpore. Nažalost, budžet za obrazovanje i nauku je nedovoljan, pa moramo, da tako kažem, pametno raspolagati sredstvima da bi imali vidljive i prepoznatljive projekte - kazala je Dilberović, naglasivši kako se svi programi podrške mogu u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu podići na viši nivo, isključivo ako se za njihovo realiziranje osiguraju daleko veća finansijska sredstva od postojećih.

- Usporedbe radi, u većini zemalja okruženja i EU se za nauku i istraživanje na godišnjoj razini izdvaja 2-3 posto GDP-a. U slučaju FBiH, to bi, umjesto dosadašnjeg budžeta za nauku od 2,3 miliona maraka, značilo izdvajanje od oko 400-600 miliona maraka - dodala je.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke u 2017. godini za oblast predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja te oblast udžbeničke politike izdvojilo je ukupno 1,9 miliona maraka.

Između ostaloga, Ministarstvo je podržalo školovanje djece romske nacionalnosti s preko 50.000 maraka, projekte poboljšanja kvalitete praktične nastave u srednjem obrazovanju s blizu 120.000 i usavršavanja prosvjetnih radnika s više od 152.000, te inkluzivno obrazovanje i uvođenje stranog jezika u predškolske ustanove s više od 624.000 maraka.

Ministarstvo je subvencioniralo smještaj i ishranu za oko 400 studenata u studentskim domovima u FBiH te osiguralo 241 studentski zajam putem Fonda za studentske zajmove FBiH, a također su podržana 52 studenta s invaliditetom i studenta Roma te 66 projekata u okviru podrške studentima i studentskim organizacijama.

Također, Ministarstvo kontinuirano podržava i realiziaciju projekata međunarodne akademske i studentske mobilnosti i razmjene te je za mobilnost studenata i nastavnika financijski podržalo ukupno 144 stipendije i participacije. Zadržan je i kontinuitet kada je u pitanju podrška razvoju nauke te naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u FBiH, za što je izdvojeno 2,3 miliona maraka.

Prema riječima ministrice Dilberović, uz spomenute aktivnosti u oblasti nauke, u prethodnoj godini, u saradnji s ANU BiH, pripremljen je i Nacrt zakona o sistemu i politici razvoja naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u FBiH, koji će po stjecanju uvjeta biti stavljen u proceduru usvajanja.

Na upit je li po njenom mišljenju znanje moć i šta bi poručila mladim, obrazovanim ljudima koji imaju želju za odlaskom iz zemlje, Dilberović je odgovorila kako je apsolutno uvjerena na nito na svijetu nije jači od čovjeka koji zna.

- Upravo i vjerujući u moć znanja, na kraju svake kalendarske godine, pa tako i ove, nagradili smo najbolje učenike osnovnih i srednjih škola u FBiH - 54 učenika na osnovu prijedloga nadležnih kantonalnih ministarstava obrazovanja, kao i 73 najbolja studenta na osnovu prijedloga javnih visokoškolskih ustanova - istakla je.

Što se tiče odlazaka mladih, Dilberović smatra kako nije problem u tome što odlaze radi dodatnog obrazovanja.

- Ali naša je obaveza da učinimo sve da se vrate ovdje, da budu stručnjaci u BiH. Cijelo društvo treba preuzeti svoj dio odgovornosti u kreiranju uvjeta koji će doprinijeti smanjenju odlaska obrazovanih ljudi iz naše zemlje. Držim da je potrebno mlade školovati za tržište rada i zanimanja koja će ih brzo uvesti u prostor rada. Također, evidentna je slaba informiranost i podrška mladima za započinjanje vlastitog biznisa i samozapošljavanja, a upravo bi okosnica modernog obrazovanja trebala biti da se mladi uče prihvatiti inovativnost i poduzetništvo kao filozofiju života - istakla je.

Govoreći o prioritetima rada Ministarstva u tekućoj godini, ministrica Dilberović je spomenula da je Vlada Federacije BiH, na prijedlog Ministarstva, osnovala Fondaciju za mobilnost studenata i nastavnika F BiH.

- Nedavno je Vlada imenovala tročlani Upravni odbor koji će u svom privremenom, tromjesečnom mandatu pripremiti Statut, pravilnike, poslovnike i druga akta potrebna za rad u punom kapacitetu u ovoj godini. Ostvarenje ovih ciljeva dodatno će nas približit evropskom prostoru visokog obrazovanja te sam veoma ponosna na ovu činjenicu - naglasila je.

Nažalost, kako je kazala, Federacija BiH nema jedinstvenu upisnu politiku, niti institucije ili tijela koja se sistemski bave praćenjem i planiranjem u oblasti upisne politike i tržišta rada. Stoga i preporuke Ministarstva idu ka tome da se razmišlja, primjerice, o kreiranju i usvajanju višegodišnjeg akcijskog plana upisne politike, koji bi vodio usklađivanju upisne politike s tržištem rada u Federacije BiH.

Ministrica Dilberović je naglasila kako će Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke provoditi i podržavati sve promjene koje se uvode u obrazovanje, a koje imaju za cilj osavremenjivanje obrazovnog procesa i podizanje kvaliteta obrazovanja te harmoniziranje obrazovanja sa standardima i dobrim praksama u Evropskoj uniji.

- Svakom djetetu i mladom čovjeku treba omogućiti pristup i učešće u kvalitetnom obrazovanju te dati mogućnost za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u obrazovnom sistemu, što će im pružiti priliku da kreiraju vlastiti obrazovni put i razvoj karijere koji najbolje odgovara njihovim individualnim potrebama, ali i zahtjevima savremenog društva i tržišta rada - zaključila je federalna ministrica Dilberović.