Uprkos uključenosti NATO-a i pomoći tadašnjeg predsjednika SAD-a, Bila Klintona (Bill Clinton), Zapad nije uspio spriječiti masakr u Bosni.
Zbog grešaka SAD-a i njenih saveznika hiljade muslimanskih civila u Bosni i Hercegovini izgubilo je živote. Poljuljana je vjera u zapadnjački legitimitet, a Evropa se suočila sa najgorim masakrom nakon Drugog svjetskog rata.
Na temeljima tih grešaka stvoren je džihadi pokret koji danas vodi mnogobrojne bitke protiv Zapada, piše ''Clarion Project'', vašingtonska nevladina organizacija koja se bavi proučavanjem islamskog eksremizma.
Više od 25 godina kasnije, agresija još ima snažan utjecaj na muslimane širom svijeta.
Kako bi uspješno odgovorili na pitanje kako je radikalni islam postao tako snažan, potrebno je iznijeti sve činjenice o ovom ratu.
Agresija u Bosni od je iznimne važnosti za cijeli svijet iz tri razloga:
1. Dokazana nesposobnost međunarodnih institucija da spriječe ratne zločine
Procjenjuje se da je tokom rata u BiH ubijeno oko 100.000 ljudi, većinom muslimana. Ubijeni su u Sigurnim zonama UN-a i uprkos zonama zabrane letenja koje su uspostavile SAD.
U proteklom periodu dokazano je da su Amerika i njene saveznice znale za plan srpske vojske o istrebljenju bosanskih muslimana u Srebrenici.
Ipak, nisu učinili ništa. SAD je UN-ov zahtjev za pojačanjem ignorirala, a sigurne zone UN-a proglašene su ''neodrživim'' i žrtvovane zarad mira.
Užasi koji su uslijedili pokazali su milionima ljudi širom svijeta da ne mogu vjerovati Zapadu kada je u pitanju spašavanje ljudskih života.
2. Radikalizacija generacije
Radikali su fotografije iz Bosne koristili kao dio strategije za regrutaciju omladine.
Bivši islamista i današnji borac protiv terorizma, Madžid Navaz (Maajid Nawaz), potvrdio je u svojoj knjizi ''Radical'', da su fotografije iz perioda agresije pokazivane tokom islamističkih sastanaka.
Stravične fotografije služile su za širenje bijesa i kao oružje u radikalizaciji omladine vođene ideologijom.
3. Početak internacionalnog džihadističkog pokreta
Mimo ideološkog utjecaja koji je ponudio bogat izvor propagande za džihadiste, rat u Bosni je omogućio i stvaranje džihadističkih grupa.
Ajman Din (Aimen Dean), dobrovoljac iz Saudijske Arabije koji se borio 1994. godine u Bosni kazao je da i danas postoji rat između islama i Zapada.
Din, koji je kasnije postao britanski špijun u borbi protiv Al-Kaide, izjavio je za BBC da je ''Bosna kolijevka modernog džihadi pokreta''.
Odred El Mudžahidin je Dinu, i stotinama drugih mladića, omogućio dolazak u Bosnu gdje su se borili protiv Slobodana Miloševića i njegove vojske.
Pred kraj rata i na vrhuncu svoje snage odred je brojao oko 1500 pripadnika.
Iako je ova grupa vremenom prerasla u veći pokret, neosporiva je činjenica da su nastali u Bosni, te da su ovdje naučili kako da se organiziraju.
Omladina iz Bosne danas radi istu stvar, stotine mladića i djevojaka odlazi u Irak i Siriju da ratuju.
Nevladina organizacija ''Clarion Project'' navodi da su dvojica terorista odgovornih za napad 11. septembra bili veterani El Mudžahidin odreda. Bivši pripadnik ovog pokreta ubio je američko-jevrejskog novinara Danijela Perla (Daniel Pearl).
Bosanski debakl je, bez sumnje, poljuljao povjerenje u SAD i ponudio mnogo argumenata svima onima koji zagovaraju teoriju zapadnjačkog rata protiv islama.
Za uništenje radikalnog islama potrebno je iskreno i konstruktivno pristupitit vanjskopolitičkim greškama iz prošlosti i učiti iz istih, ističe autor teksta Eliot Fridland (Elliot Friedland).
