Napuštanje osnovne i srednje škole je i dalje problem u bh. obrazovanju, a glavni razlozi za to su ekonomske teškoće, siromaštvo, nedostatak pristupa školama, ali i niska svjest o važnosti obrazovanja, poručuju iz međunarodne nevladine organizacije "Save the Children BiH".

Izražen trend

Prema riječima Aleksandre Babić-Golubović iz "Save the Children", posebno je izražen trend ranog napuštanja škole kod djece pripadnika romske nacionalnosti, ali i djece sa teškoćama u razvoju ili djece koja boluju od hroničnih bolesti.

- Oni su u riziku od napuštanja školovanja, ponavljanja godine ili neupisivanja škole zbog nivoa složenosti bolesti, čestih tretmana, operacija i nerazumijevanja okoline. Djeca iz porodica u stanju socijalne potrebe, također su u riziku od napuštanja srednjoškolskog obrazovanja. Porodice u kojima su roditelji nezaposleni ili samo jedan roditelj radi i imaju niska primanja, često ne mogu obezbijediti sredstva za daljnje školovanje – upozorava Babić-Golubović.

Napominje da iako je ukupna stopa osnovnoškolskog obrazovanja gotovo 98 posto, preko 30 posto romske djece ipak ne pohađa osnovnu školu.

Da je naročito veliki broj djece koja napušatju školu iz romske populacije ističe i sociolog Srđan Vukadinović. Pojašnjava da međunarodne organizacije finansiraju izvjesno vrijeme, odnosno daju neki stimulans da djeca ne prekidaju školovanje, ali kada on prestane roditelji počnu sa uslovljavanjem da će djecu ispisati iz škole.

- Zapravo ukoliko prestanu primati finasijska sredstva od tih organizacija oni djecu ispisuju iz škole. To vodi jednom potpunom besmislu postojanja društva, apatiji prema obrazovanju, prema struci prema profesiji. Najgore je što se u jednom takvom, apatičnom, društvu stvara takva svijest o tome da je škola nešto što nije dobro, što nije poželjno i nešto što neće dati obezbjeđenje kvaliteta života – upozorava sociolog.

Napuštanjem škole, kaže Vukadinović, djeca odmah idu u radni pogon. Počinju se baviti prosjačenjem, skupljanjem sekundarnih sirovina, ili rade nešto što trenutno donosi minimalnu zaradu.

Diploma se kupuje

- Njima je to zanimljivo u tom trenutku, mnogo zanimljivije nego škola i aktivnosti u njoj. Onog trenutka kada obrazovanje postane stvar apatije i nezainteresiranosti onda je društvo zaista na niskom stupnju spoznaje – naglašava on, dodajući da će to dovesti do sve većeg broja nezainteresovane djece za obrazovanje, a tome dodoatno doprinosi, naglašava, klima da nije bitno koliko se uči jer se diploma može kupiti na svakom ćošku.

Zaključuje da je sve to uslovilo eroziju obrazovanja, te da je to povezano sa činjenicom da djeca napuštaju školu radi bavljenja poslovima koji donose minimalnu zaradu i da vlada shvatanje da školu nije potrebno završiti. 

Smatra da je sve to obilježije društvene urušenosti, te da niko ne postavlja pitanje šta će sa diplomom iza koje ne stoji znanje.

- Urušavanjem obrazovnog sistema urušava se društvo. Kod nas, a ni u zemljama regiona obrazovni sistem je degradiran. To je donja granica – kazao je Vukadinović.