Šef Misije OSCE-a u BiH Džonatan Mur (Jonathan Moore) uskoro napušta svoju poziciju i odlazi iz naše države. U otvorenom intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o stvarnim problemima s kojima se svakodnevno susreću građani BiH, iznosi mišljenje o mnogobrojnim političarima s kojima se susreo u toku 20-godišnjeg boravka u BiH, ali i o budućnosti naše države.  

Mur, koji je imao zapaženu karijeru u BiH, ističe da mu nikad neće biti jasno zašto i više od 20 godina nakon rata političari konstantno pričaju o podjelama, otcjepljivanju te nastoje zavaditi narod u BiH.

Neiskorišteni potencijal

Nakon dugogodišnje karijere u BiH odlazite na novu funkciju u novu državu. Šta prvo pomislite na spomen Bosne i Hercegovine?

- Moram priznati da mi se miješa mnogo emocija. I pozitivnih i onih manje pozitivnih. Neću ponavljati poznate floskule da je ovo prelijepa zemlja s divnom prirodom, toga smo svi svjesni. Meni su prve misli neiskorištenost potencijala, nepravda i prekrasni ljudi. Prva, jer je ovo zemlja s najviše neiskorištenih resursa - ekonomskih, prirodnih, a ponajprije ljudskih. Toliko potencijala ima, a s druge strane je zapala u neku letargiju u kojoj se vrti, evo, s manje ili više oscilacija, već 20 godina. I tu dolazi ova druga misao - nepravda. Smatram da zemlja i ljudi koji su toliko propatili u prošlosti zaslužuju mnogo više nego što trenutno imaju. Zaslužuju da se ne vrte više oko istih nacionalističkih narativa koji su dio njihovih života više od 20 godina, da potpuno iskoriste sve svoje potencijale o kojima sam govorio. Zaslužuju da ne budu taoci politika koje ih sputavaju, koje njihovu djecu šalju po bolje sutra u inozemstvo i koje već decenijama svoje platforme zasnivaju na retorikama prošlosti.

Radili ste i u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u BiH, jeste li zadovoljni odnosima BiH i SAD? Je li BiH u fokusu interesiranja SAD?

- Ne mogu govoriti u ime Ambasade SAD, ali kao Amerikanac mogu samo da kažem da moja država neće zaboraviti BiH.

Šta smatrate svojim najvećim uspjehom?

- Najvećim uspjehom smatram sve što smo uradili u protekle tri godine. Svaki događaj koji smo organizirali, bilo da se radi o školama, parlamentima ili centrima za socijalni rad, od lokalnih zajednica do najvišeg nivoa, na neki način je doprinio unapređenju kvaliteta života u BiH. To nam je i bio primarni cilj. Poseban naglasak bih stavio na podršku hrabrim učenicima iz Jajca koji su digli svoj glas protiv podjela, na rastući broj koalicija protiv mržnje koje je Misija svesrdno podržala, na unapređenje sektora pravosuđa i jačanje rada lokalnih parlamenata i skupština. Sve su to, tako reći, mali koraci, ali ih je bilo mnogo i oni kao takvi svaki dan čine razliku u lokalnim zajednicama i građanima ove zemlje olakšavaju život, doprinose kvalitetnijem obrazovanju i efikasnijem pravosudnom sistemu.

Šta smatrate svojim najvećim neuspjehom u BiH?

- Što se tiče neuspjeha, ja uvijek kažem, ako je nešto bilo dobro, onda je to zasluga svih nas u Misiji, a ako nije, onda to pripišite meni. Ostaje još mnogo otvorenih pitanja koja se moraju riješiti, kao što su, naprimjer, ukidanje dvije škole pod jednim krovom u FBiH, kao i to da se učenicima Bošnjacima u RS ne osporava pravo da svoj jezik zovu onako kako hoće i kako se taj jezik zove, te druge vrste diskriminacije i segregacije u obrazovanju. Poražavajuće je to što još ima povratničkih zajednica kojima nedostaju osnovni uvjeti za život, što žrtve i preživjeli genocida i ratnih zločina još čekaju pravdu, što korupcija sve više uzima danak. Ima još mnogo otvorenih pitanja koja moramo riješiti i ja sam protekle tri godine proveo nastojeći učiniti što je moguće više da se ova pitanja riješe i želim vjerovati da je svaki napor, i onaj najmanji, urodio plodom.

Skretanje pažnje

Tokom godina razgovarali ste manje-više sa svim političarima u BiH. Koje je Vaše mišljenje o njima? Kakvi su u javnosti i kakvi su kad se kamere ugase?

- Da, tačno je da sam se tokom svog mandata intenzivno sastajao sa svim političarima u BiH i moram reći da se moje mišljenje mijenjalo tokom vremena. Neki su ostali dosljedni stavovima koje zagovaraju, a mnogi nisu. A i vi ste to imali priliku vidjeti. Ono što sam ja pokušao da uradim jeste da, zajedno s najvišim političkim liderima ove zemlje, skrenem pažnju na razvoj lokalnih zajednica da bismo se malo udaljili od visoke politike i pokazali građanima na terenu da smo mi svi tu zbog njih. I zbog toga sam zahvalan na tome što sam imao priliku da s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Mladenom Ivanićem posjetim Glamoč i Grahovo, zatim da visoke delegacije, predvođene Ivanićem i Igorom Crnatkom, ugostim u Drvaru, da s tadašnjim predsjedavajućim Predsjedništva BiH Draganom Čovićem zajednički organiziram konferenciju posvećenu stanju u obrazovanju, da skupa s više od 20 ambasadora zemalja OSCE-a budem gost reisa Huseina Kavazovića na iftaru, da s potpredsjednikom FBiH Milanom Dunovićem posjetim Vitez, Travnik i Stolac. Od svih političara s kojima sam se sastajao moram da kažem da su na mene najbolji utisak ostavili mnogi načelnici i zamjenici načelnika općina, jer oni svakodnevno u svojim sredinama ulažu velike napore da svojim sugrađanima omoguće što kvalitetniji život. To je upravo ono što građani ove zemlje i očekuju od svojih lidera.

Proveli ste dugo godina u BiH. Koje je Vaše mišljenje o Bosancima i Hercegovcima?

- Više puta sam to isticao i nikad mi neće dosaditi da to ponavljam - ljudi koje sam upoznao u BiH su obilježili moj život zauvijek i ja ću uvijek s najvećim poštovanjem pričati o njima. Imao sam priliku da obiđem cijelu BiH, a većinu svog mandata sam proveo na terenu pričajući i s lokalnim liderima, a posebno s građanima. Priče koje su mi oni ispričali su uveliko usmjeravale i moje djelovanje i djelovanje Misije OSCE-a u BiH. Takvih priča ima zaista mnogo, inspirativnih ljudi svih generacija koji u svojim zajednicama prave korake da poboljšaju svoj i život svoje djece. Stoga Bosance i Hercegovce smatram hrabrima i inspirativnima, jer u prilično teškim uvjetima i velikoj birokratiji nalaze način da pokrenu biznis, da zaposle nove ljude, da organiziraju sjajne festivale i da ostanu dobri ljudi i dobre komšije. To je taj ljudski potencijal o kojem sam govorio.

Jeste li zabrinuti za budućnost BiH?

- Nimalo nisam zabrinut za budućnost ove zemlje. Upravo zbog ovih ljudi o kojima sam govorio. Nikada od građana ove zemlje nisam čuo ništa osim želje za prosperitetom i boljim životom u BiH, oni ne spominju nikakve podjele. To što pojedini političari takvu retoriku koriste jer svoju politiku grade na strahu običnih građana je upravo ono što se nadam da će građani ove zemlje znati prepoznati kada izađu na izbore iduće godine. Pozivam ih da biraju ljude koji govore o budućnosti, poslovnim prilikama, saradnji, inkluzivnosti, nediskriminaciji, a ne o prošlosti, strahu i podjelama.

Priče o referendumu

Kako vidite budućnost Republike Srpske, uzimajući u obzir najave referenduma o otcjepljenju i onaj nedavno održani?

- Kao što je i budućnost BiH zagarantirana, tako je zagarantirana i budućnost RS, FBiH te Distrikta Brčko BiH. Priče o referendumu, nažalost, previše su prisutne u javnosti kada bi trebalo da se priča o investicijama i napretku. Mislim da je to skretanje pažnje sa stvarnih problema, a to je upravo pokazao i taj referendum o danu RS. I ta priča, o kojoj smo svi pričali mjesecima umjesto da se bavimo konkretnim stvarima, nije donijela nikakvu promjenu. Ustavni sud je donio odluku koja se nije poštovala i ta priča će svoj epilog dobiti na sudu. I kako sam neprestano isticao, nikakvo otcjepljenje ne dolazi u obzir.

Kako komentirate ulogu međunarodne zajednice u BiH? Djelovanje institucija Evropske unije u BiH? Je li BiH potreban snažniji angažman SAD i EU zajedno?

- Uloga međunarodne zajednice u BiH je da ovoj zemlji pruži svu moguću podršku da bi, između ostalog, izgradila prosperitetno i inkluzivno društvo, sigurno okruženje, jaku ekonomiju, neovisan i transparentan pravosudni sistem i snažno civilno društvo. I mi tu možemo djelovati savjetodavno, pružiti najbolje stručnjake, ali je najveća odgovornost, naravno, na lokalnim vlastima. Međunarodna zajednica svoje djelovanje koordinira s vlastima i tu je ključna njihova uloga, a ne naša. Jer angažman međunarodne zajednice u donošenju ključnih odluka mora biti savjetodavan, usmjerivački. Mi ne možemo donositi odluke za vas. To bi značilo da ova zemlja ne može samostalno funkcionirati i onda se vraćamo unazad. Izgradili smo institucije, usvojili mehanizme, svi alati su tu da bi ova zemlja krenula snažno naprijed, a i sami znate da to ovisi o volji političkih struktura. A, najvažnije, ovisi o volji građana, oni su ti koji biraju ko i kako će ih voditi. To je odgovornost koju svaki građanin ove zemlje mora razumjeti. Zvuči kao floskula, ali je tako, vaša sudbina je u vašim rukama, a ne rukama međunarodne zajednice. I to nikada ne smije biti drugačije.

Prema Vašem mišljenju, hoće li BiH ikad postati punopravni član EU, ali, možda i bitnije, NATO saveza? 

- Više od 10 godina BiH traži članstvo u ovim strukturama i to je zvanična politika BiH. Nadam se da će BIH uspjeti ostvariti svoje ciljeve.

Uvijek sam dočekan prekrasno i na tome sam beskrajno zahvalan 

Obišli ste cijelu BiH uzduž i poprijeko... Gdje ste se osjećali najbolje?

- Zaista ne bih mogao izdvojiti jedno ili dva mjesta. Apsolutno, gdje god sam bio, koje god mjesto da sam posjetio, osjećao sam se dobrodošao, građani su uvijek bili neposredni i svjesni da smo mi tu zbog njih, da smo došli da razgovaramo s njima, da su nam namjere da unaprijedimo lokalnu zajednicu u kojoj žive. Imao sam tu sreću da budem na čelu organizacije koja ima terenske urede širom BiH i koja je sa svim lokalnim zajednicama razvila prave partnerske odnose, tako da, gdje god smo se pojavili, uvijek smo dočekani prekrasno i na tome sam beskrajno zahvalan.