Lovačka udruženja često prema sudskim presudama moraju da plaćaju štetu koja nastane na automobilima koji nalete na divljač na saobraćajnicama, protiv čega negoduju lovci, ističući da su putevi javne površine i da se ne mogu voditi kao njihova nadležnost.

- Na osnovu ugovora sa resornim ministarstvom i Vladom, lovačka udruženja gazduju lovištem kojem se tačno zna površina i broj divljači. Na drugoj strani imate javne površine i one ne ulaze u lovnu površinu, ali opet kad se desi šteta na putu - svi se okome na nas, kazao je Savo Minić, predsjednik Lovačkog saveza Republike Srpske. Minić ističe i da prilikom same procjene štete ima dosta nepravilnosti.

- Često se i ne pozove lovačko udruženje da budu svjedoci kolika je stvarno šteta nastala u udesu i, što je veoma važno, koliko je sam vozač učestvovao u udesu. Ako je ograničenje 80 na sat, a postoji znak da je na tom dijelu puta povećana opasnost od izlaska divljači na put, vozač mora da prilagodi brzinu, objašnjava Minić.

Zakonom o lovstvu samo je propisana nadoknada štete vlasniku (korisniku) zemljišta, odnosno stoke, koju pričini zaštićena divljač. Ova zakonska odredba se ne odnosi na štetu kad automobil udari divljač na cesti, ali se u praksi, kažu lovci, zloupotrebljava kao osnova za naknadu štete.

- Da apsurd bude veći, u praksi se ne primjenjuje ni zakonska odredba kojom je propisana naknada štete korisniku lovišta pričinjene na divljači. Često argument da lovci plate štetu na automobilu koji je udario divljač na cesti bude nepostojanje saobraćajnog znaka "divljač na putu". Ukoliko postoji saobraćajni znak, onda vozač preuzima potpunu odgovornost, i suprotno, ističu iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, pišu Nezavisne.

Koliko je velika materijalna šteta pokazuje podatak da su samo lovačka udruženja na području opštine Gradiška u toku 2016. godine platila 40.000 KM štete. Najveći dio kazni se odnosi na Udruženje "Lijevče" iz Nove Topole - 15.000, i "Prosara" iz Gradiške - 11.000 KM. Ipak, situacija se donekle popravlja jer je došla prva pravosnažna oslobađajuća presuda u korist udruženja.

- Za Lovačko udruženje 'Fazan' iz Doboja dobili smo prvu pravosnažnu oslobađajuću presudu, ističe Minić.

Situacija je ista i u Federaciji BiH, potvrdio je Salem Alihodžić, predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH. On je podsjetio na činjenicu da je divljač zakonom označena kao državno dobro. Ipak, štetu u udesima gdje je bila divljač plaćaju lovačka udruženja.

- Putevi se u našim statutima jasno navode kao neproduktivne javne površine i nemaju veze s nama, kazao je Alihodžić. Šteta je velika, za lovačko udruženje čak i ogromna, i mjeri se s više desetina hiljada KM. Lovci se pitaju ko će njima da nadoknadi štetu što su izgubili divljač.

- Mi se finansiramo iz vlastitih sredstava, ne pomaže nam ni Vlada niti možemo da prođemo na konkursima za projekte, dodao je Alihodžić. Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da su u praksi postali česti slučajevi da vozači tuže korisnika lovišta i RS za naknadu štete pričinjene na automobilu od divljači.

Iako Zakonom o lovstvu nije propisana nadoknada štete po ovom osnovu, dešava se da sud presudi u korist vozača i da lovci plaćaju štetu po tom osnovu.

- U takvim slučajevima se ne sprovodi ni procedura za naknadu štete od divljači koji je zakon lex specialis u konkretnom slučaju, kažu u Ministarstvu.