Koncert legendarne rock grupe Bijelo dugme održan je jučer u Splitu ispred novog kluba Porat na Stinicama.
Oni ove i iduće godine slave 50. rođendan turnejom nazvanom “Doživjeti stout”, koja je u Hrvatskoj krenula 25. avgusta s koncertne bine Cave Romane u Vinkuranu pored Pule.
Pedeset lokacija
Splićani su uživali uz njihove najveće hitove, poput “Ne spavaj mala moja muzika dok svira”, “Selma”, “Sanjao sam noćas da te nemam”, “Na zadnjem sjedištu moga auta”, “Ružica si bila, sad više nisi”, “Đurđevdan”, “Evo, zakleću se” i mnogih drugih. Slavljenička turneja krenula je 11. maja iz Sarajeva, a Bijelo dugme namjerava veliki rođendan obilježiti s čak 50 nastupa na 50 različitih lokacija.
Postavu Bijelog dugmeta na turneji “Doživjeti stout” čine Goran Bregović na gitari, Alen Islamović i Mladen Vojičić Tifa kao vokali, Điđi Jankelić na bubnjevima, Zoran Redžić na basu i Ogi Radivojević na klavijaturama.
Budući da bivši klavijaturisti benda Vlado Pravdić i Lazar Ristovski više nisu među živima, zamijenit će ih dugogodišnji Bregovićev saradnik, multiinstrumentalist Ogi Radivojević.
Historijat benda
Bijelo dugme osnovano je 1974. u Sarajevu i aktivno je djelovalo do 1989. godine, u tom razdoblju objavili su 15-ak albuma, mnogobrojne singlove i nekoliko kompilacija. Svirajući muziku nastalu pod različitim uticajima - od rocka i bluesa do folka i etno elemenata - Bijelo dugme brzo je postalo popularno među mladom publikom.
Nedugo nakon osnutka sklapaju diskografski ugovor s izdavačkom kućom Jugoton i debitiraju singl-pločom Top / Ove ću noći naći blues (1974). Treći singl, s pjesmama “Da sam pekar” i “Selma”, predstavlja prijelomni trenutak njihove karijere, te pjesme predstavljaju početak onog što će kasnije postati Dugmemanija.
Drugi album” Šta bi dao da si na mom mjestu” pretvara Bijelo dugme u pop-kulturni fenomen, ostvarujući rekordne naklade (više od 200.000 prodanih primjeraka) i donoseći prepoznatljive kompozicije na razmeđu folka i rocka (“Tako ti je, mala moja, kad ljubi Bosanac”, “Ne gledaj me tako i ne ljubi me više”, “Naslovna pjesma” i dr.). Njihov uticaj na muzičku scenu bivše Jugoslavije bio je ogroman, a njihovi albumi su postali klasici modernog rocka u bivšoj zemlji.
