Bosanskohercegovački filmski festival u Njujorku proglasio je na ovogodišnjoj, 18. dodjeli dobitnike nagrade Zlatna jabuka.

Film „Koncentriši se, baba“ bh. reditelja Pjera Žalice osvojio je glavnu nagradu, i to zbog, kako je žiri ovog festivala objasnio, inteligentnog načina na koji koristi univerzalnu priču o postepeno eskalirajućem konfliktu u jednoj porodici kao metaforu nadolazećeg rata u Sarajevu.

Vjera u rad

U razgovoru za „Avaz“ Žalica nam je otkrio koliko mu nagrade znače, kada se očekuje promocija njegovog novog filma „Praznik rada“, da li se stanje, što se tiče kinematografije u BiH, popravilo, ali je spomenuo i trenutnu situaciju u kojoj se nalazimo te na kojim projektima još radi.

- Naravno da se ne radi zbog nagrada, ali ih je lijepo dobiti. Takmičenje nije baš umjetnička kategorija i nagrade ne doživljavam takmičarski. Dakle, ne doživljavam da su drugi autori moji protivnici, ne izjednačavam umjetničke takmičarske selekcije sa sportskim, naprimjer, ali ko god da dobije nagradu, sigurno se raduje i to doživljava kao priznanje koje je potvrda vrijednosti. Ovaj festival u Njujorku postoji već 18 godina i čini mnogo za promociju naše kinematografije i države u SAD. Festival vodi grupa entuzijasta kojima nije teško da odvajaju svoje dragocjeno vrijeme za organizaciju i promociju filmskog festivala, jer vole film i vole BiH, bez obzira na to koliko daleko od nje žive - kazao je Žalica.

Kada se može očekivati premijera Vašeg novog filma „Praznik rada“?

- Film je, praktično, završen. Ovih dana završavamo tonski miks u Istanbulu i to je to. Tako da će premijera biti prema planu, ovog proljeća/ljeta, zavisi od festivala na kojem ćemo premijerno predstaviti film. Ja se nadam da će biti na SFF-u, prema mom mišljenju, najvažnijem festivalu za domaći film.

Nadate li se uspjehu i ovog ostvarenja?

- Radite zato što vjerujete u ono što radite, tako da je prirodno da se nadamo dobrom prijemu publike. Ali to nije nikakva garancija, niko vam tu garanciju ne može dati. To je, naravno, teret, ali i inspiracija. Vjerujem u tim s kojim sam radio, tako da se nadam najboljem.

Možemo reći da je pandemija koronavirusa iza nas. Da li se stanje, što se tiče kinematografije u BiH, popravilo?

- Mislim da pandemija nije završena i da, s obzirom na naš mentalitet i objektivno stanje u društvu, i dalje predstavlja veliku opasnost. Nadam se da griješim. Kako god, pandemija je poremetila život na svim poljima, pa tako i u proizvodnji filmova, TV serija, ali i kada su u pitanju teatar i koncertne aktivnosti. Poremetila je sve, ali smo se nekako prilagođavali, uspijevali smo raditi pored užasnih komplikacija i održati produkcijom živom. Ali treba reći da ključni problem naše kinematografije, i kulture u cjelini, nije pandemija, nego korupcija, neodgovornost političara i održavanje nakaradnog sistema utemeljenog na arhaičnim mitovima i anahronim kvazivrijednostima. Dok ne postanemo moderna država koja u svom fokusu ima isključivo bolji život građana, nema nam napretka. Dok god je svrha života ili izvor ponosa ono što smo slučajno, mimo naše volje, a ne ono što smo mi stvorili, svojim izborom, znanjem i talentom, mi smo osuđeni na nazadak, a ne napredak.

Ispravna odluka

U kakvom vremenu živimo?

- Živimo u vrlo opasnom vremenu, za koje smo devedesetih mislili da se neće više vratiti, da je svijet naučio lekciju koju smo mi platili strašnom patnjom i krvlju. Ovo što se dešava u Ukrajini je brutalna, beskrupulozna agresija koja se pravda mitomanskim argumentima, koji sežu do srednjeg vijeka, bez pretjerivanja. To je isti modus koji u BiH vlada već tridesetak godina. Ipak, reakcija svijeta je iznenađujuće snažna i jedinstvena. Da je reakcija na trganje Jugoslavije bila upola ovakva i ovolika, rata ne bi bilo. To daje nadu, kao i činjenica da ipak mi odlučujemo te da ćemo ovaj put donijeti ispravnu odluku, da ne ratujemo međusobno ni pod koju cijenu. Valjda smo toliko naučili.

Je li teško snimati filmove u ovim okolnostima?

- Teško je praviti filmove uvijek, ali je to i najljepše što postoji, barem nama koji smo tome život posvetili. Doći će bolja vremena, ali moramo se boriti za njih.

Čime ste još okupirani, radite li na nekim novim projektima?

- Trenutno sam posvećen završavanju i promociji „Praznika rada“, kao i razvoju nekoliko projekata, od kojih je centralni TV serija. Projekt koji je pokrenuo „BH Telecom“, s produkcijom TV sadržaja, mogao bi biti stvarna tačka promjene što se tiče bh. kinematografije. To je odličan potez, to je projekt koji generiše vrijednost prema svim osnovama produkcije, prodaje, kompetitivnosti, konkurentnosti na domaćem i regionalnom tržištu, zapošljavanja... Čestitam im na tome, hvala im što mogu intervju završiti optimistično.

Mala zemlja s dobrim resursima

- Ekonomija zavisi od volje političkih elita, odnosno toga hoće li se posvetiti ekonomskom prosperitetu umjesto stvaranja još boljih uslova za korupciju. Mi smo mala zemlja s dobrim resursima, vrijednim ljudima, ukoliko se fokusiramo na ekonomski razvoj, a ne feudalne podjele po plemenima i vjerskim zajednicama, vrlo brzo ćemo živjeti bolje te i dalje imati dovoljno prostora da budemo Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali, ali s dobrim, evropskim, standardom života, a ne nacio-klerikalne grupe iscrpljenih siromaha - smatra Pjer Žalica.