U neizvjesnosti i problemima, ali ponosni na svoju ulogu u posljednjih osam decenija svih dobrih i loših trenutaka u historiji ove zemlje, uposlenici Radiotelevizije Bosne i Hercegovine obilježavaju vrijedan jubilej. 

Svečanom akademijom obilježen je 80. rođendan, tokom godine bit će objavljena i monografija, u planu je i izložba u saradnji s Historijskim muzejom BiH, koja će prerasti u stalnu postavku u zgradi RTV doma na Alipašinom Polju.

Nove stranice

- 80. rođendan bilo koje institucije, a pogotovo u državi kakva je BiH, po meni je zaista velika stvar. Radi se o Javnom servisu koji baštini tradiciju, kulturu, običaje, sve ono što je historija ove države od 60-ih godina, kada je riječ o Televiziji, te od 1945., kada se Radio Sarajevo prvi put oglasio u eteru. Ne treba posebno naglašavati od kakvog je značaja Javni servis za svaku državu, to vidimo u svim državama Evrope i znamo kakav je njihov odnos prema tim medijima bez obzira na koji način su finansirani. Bukvalno se može reći da, ako ne postoji Javni servis, onda nema ni države. Svi mi ovdje smo prolazni, ali BHRT mora biti očuvana ako želimo državu BiH – kaže generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović za „Dnevni avaz“.

Teško je u jednom razgovoru napraviti retrospektivu svih uspjeha BHRT-a, od početaka Radija i Televizije, najtežih godina tokom agresije na BiH i opsade Sarajeva, do današnje grčevite borbe za opstanak. Karamehmedović kaže da iza svih uspjeha stoje stotine ljudi, koji su svoj trud i znanje ugradili u ono što je RTV Sarajevo bila nekad i što je BHRT ostala do danas. Nada se da će mlađe generacije nastaviti da ispisuju nove stranice ove uspješne priče.

- Sve je krenulo 10. aprila davne 1945., kada je prva rečenica na tadašnjem Radio Sarajevu Đorđa Lukića glasila: „Smrt fašizmu, sloboda narodu“. Mislim da je do dana današnjeg BHRT bila na toj liniji, da baštini tu tradiciju i što se nas tiče, nastavit ćemo da radimo na taj način. Iza nas su stotine hiljada sati snimljenog materijala. Pored redovnih programa – informativnih, sportskih, zabavnih ili dokumentarnih, radile su se sve moguće manifestacije od značaja za ovu državu. Ovo je kuća koja je uspješno uradila projekte ZOI 84, koji su u to vrijeme dobili najviše ocjene iz svijeta, koja je podržavala filmsku industriju, čiji su dokumentarci osvajali nagrade na najvećim takmičenjima i koja je na samom početku agresije, kada se mnogi nisu snašli, na neki način igrala i ulogu države, odnosno branila BiH na najbolji mogući način – rekao je Karamehmedović.

Ono na što mogu biti ponosni, kako je istakao Karamehmedović, jeste da ni u to najteže vrijeme BHRT nikada nije bila generator mržnje, niti propagirala bilo kakve ideje koje nisu, prije svega, humanističke.

- Uvijek smo se trudili da svoj posao radimo profesionalno, da našim građanima pružimo istinitu i provjerenu informaciju. Iako je ova zgrada među prvima trpjela ogromna razaranja, nikada, pa ni tada, program BHRT-a nije stao niti jedne sekunde. BHRT je sasvim sigurno bila glas nade svih ljudi koji su se borili za slobodu i očuvanje golog života. I drugi treba da sude o tome, ali BHRT je sasvim sigurno imala veliku i pozitivnu ulogu u periodu 1992. – 1995. godine – istakao je Karamehmedović.

Naplata takse

BHRT i danas dijeli sudbinu države, pa već godinama traje borba za opstanak. Karamehmedović podsjeća da su mehanizmi u rukama vlasti, prije svih Parlamenta BiH kao osnivača, koji je 2005. godine usvojio zakon kojim je uspostavljen sadašnji sistem javnih emitera. Naglašava da se sve što je na državnom nivou suočava s opstrukcijama, koje prvenstveno dolaze iz RS.

- Trenutni dug RTRS-a, koja je 2017. godine samoinicijativno počela kršiti zakon i ne prebacivati pripadajući dio takse BHRT-u, jeste više od 95 miliona maraka. Ne treba posebno govoriti o koliko značajnim sredstvima se radi. Da smo bili u situaciji da dobijamo finansije koje nam je zakon predvidio, ne bismo se našli u ovakvoj situaciji. S druge strane, ni odnosi s FTV-om nisu uvijek bili na odgovarajućem nivou, zbog toga što zakonom nikad nije uspostavljena „korporacija javnih emitera“, koja je trebala voditi brigu o tehničkim uslugama, naplati takse, marketingu i međunarodnim poslovima za sva tri emitera. Tako je BHRT ostala u ulozi žrtve i taoca, jer sve ovo vrijeme, zbog nepostojanja korporacije, dajemo usluge i FTV-u – kaže Karamehmedović.

Nedavnom odlukom Ustavnog suda BiH, BHRT je dobila najvažniju potvrdu da je bila u pravu kada se borila da joj RTRS vrati nezakonito prisvojeni dio sredstava od RTV takse. Sve ranije presude sudova u RS sada su pale u vodu, ali je za provedbu presude potrebno vrijeme koje BHRT nema.

- BHRT su potrebne konkretne akcije, kako ne bismo bili dovedeni u situaciju da, dok čekamo pravdu, dođe do gašenja. Imamo ideje koje ćemo plasirati predstavnicima vlasti na svim nivoima. Apelujem, prije svega, na političke snage koje jesu probosanski orijentirane, koje su svjesne značaja Javnog servisa, da u okviru svojih mogućnosti na svim nivoima vlasti - ne mora to biti samo državni koji je blokiran već dugo - učinimo sve da spasimo BHRT. Za kratkoročne mjere rok je praktično bio jučer, jer smo pogotovo ovom odlukom o minimalnoj plaći Vlade FBiH dovedeni na rub. Mi smo za više od 500 radnika morali korigirati plaće, pa je ova taksa koja sada dolazi samo iz jednog dijela BiH, a koja se dijeli s FTV-om, dovoljna samo da se pokriju plaće radnika, topli obrok i prijevoz. Sve ostalo pokušavamo pokriti iz vlastitih izvora, ali je to nemoguće, pa stalno generiramo nove dugove koji prijete da BHRT svaki dan bude prinuđena da obustavi rad. Nadam se da će biti razumijevanja za našu situaciju i da će vlasti naći načina da se pomogne BHRT-u - zaključio je generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.

Neprocjenjivo blago

Posebno važan segment, ali i dokaz značaja i uloge BHRT-a, jeste njen arhiv, koji predstavlja neprocjenjivo blago.

- Arhiv bilježi sve kroz šta je ova država prolazila kroz sve ove godine. On je jedinstven, nijedna druga institucija ne posjeduje takvo blago. Istovremeno je to i poziv nadležnim da učine ono što je potrebno da bi BHRT opstala. Nemoguće je zamisliti šta bi se desilo i s tom ogromnom arhivom, ako dođemo u situaciju da ne možemo ispunjavati svoju funkciju – dodaje Karamehmedović.

Korektni odnosi

- Vidim u medijima da je u toku izbor novog Upravnog odbora FTV-a. Mi se samo možemo nadati da će sve biti provedeno kako treba i da ćemo biti u situaciji da s FTV-om uspostavimo korektne odnose. 

Na koncu, živimo u istoj zgradi, radimo skupa, sarađujemo i možda je jedan od načina da i BHRT-u olakšamo sadašnju situaciju, da probamo napraviti neke dogovore s FTV-om, kako da taj teret ravnomjernije i poštenije rasporedimo između dvije kompanije – kazao je Karamehmedović.