"Trenutak“, naziv je novog bosanskohercegovačkog dugometražnog igranog filma, koji je trenutno u fazi pripreme i čiji se početak snimanja očekuje na jesen, a koji govori o trenutku smrti, trenutku kada duša napušta tijelo. Riječ je o filmu reditelja i scenariste Rifata Kukića, producenata Ahmeda Imamovića i Adnana Haskovića, koji u filmu tumači i glavnu ulogu, piše Anadolija.

Priča prati glavnog lika Saliha Ademovića, koji je izbačen iz stana gdje je živio, njegovi bankovni računi su blokirani, nepoznati i opasni likovi ga gone i on nema niti jednu opciju nego vratiti se "kući". No, to je samo jedan sloj ovog filma, jer priča metaforički prati i Saliha Ademovića, kao iskrenog potomka prvog čovjeka na zemlji Adema a.s.

Scenarij, kao takav, napisan je na tri nivoa, gdje je jedan nivo priča o čovjeku koji pokušava spasiti djevojku, drugi nivo je o čovjeku koji pokušava spasiti svoju dušu u trenutku smrti, a treći nivo je priča o čovječanstvu u svjetlu monoteizma.

Osim reditelja Kukića, te producenata Haskovića i Imamovića, poznato je da će na filmu kao glumac biti angažovan Miki Trifunov, direktor fotografije je Šahin Šišić, scenograf Vedran Hrustanović, kostimograf Amna Kunovac Zekić, te kompozitor muzike Orsun Terikat, a film producira produkcijska kuća VKB iz Sarajeva.

Kukić: Filozofski i islamski film o smrti kao neupitnoj realnosti 

Reditelj i scenarista filma Rifat Kukić, čiji je ovo dugometražni prvijenac, u razgovoru za Anadoliju ističe kako se ovaj film može tretirati kao jedna vrsta filozofskog i misterioznog trilera, jer posmatrača do samog kraja drži u neizvjesnosti, a zaključak se donosi momentom smrti glavnog lika. Otkriva kako se scenarij zapravo bavi "svetopoviješću", a zamišljeno je da traje tačno 114 minuta, simbolično i jednako broju sura u Kur’anu.

- Smatram globalno da ovaj film izlazi iz okvira ustaljenih žanrova, ali mislim da je pogotovo u današnjem vremenu vrlo potreban jer ako pogledamo svijet oko sebe vidimo jednu moralnu degradaciju. Tako da je bitno podsjetiti ljude na ovaj način, kroz jedan ovakav film - kaže Kukić.

Dodaje kako se film metaforički bavi i tematikom božijih poslanika i prolaženja kroz one stvari i situacije kroz koje su oni prolazili.

- To je jedan filozofski i islamski film, ali se isto tako može inkorporirati i ocijeniti kao bilo koji monoteistički film, jer se bavi svim onim stvarima, moralnim i povijesnim koje se vežu za monoteističke religije - pojašnjava Kukić.

Univerzalna poruka filma bila bi ta da je svaki čovjek odgovoran, da će biti odgovaran za svoje postupke i da je smrt jedina realnost koja je neupitna, za razliku od bilo čega drugog.

- Mi, kad se sjetimo smrti, zaista ćemo posložiti svoj život na način da odgovorno postupamo u svim situacijama ili bar u većini, znajući da ćemo za svako djelo biti pitani - podvlači Kukić.

Hasković: Film koji je izazov kako glumca tako i za čovjeka 

Glumac Adnan Hasković, koji će tumačiti glavni lik Saliha Ademovića, ističe kako mu se scenarij dopao jer je jedan, kako kaže, duhovni scenarij. 

- Kako idem u godine sve više me zanima takva vrsta izričaja u filmu i umjetnosti, jer ne mogu više da se bavim banalnim temama, koje su same sebi svrha - kaže Hasković.

Ukazujući na čovjekovu prirodu da, bez obzira što u njegovoj okolini i šire svakodnevno sa ovog svijeta odlaze ljudi različitih starosnih dobi, i mlađi i stariji, čovjek se generalno ponaša kao da se to njemu nikada neće desiti.

- Upravo je to ono što je mene zaintrigiralo u ovom scenariju kada sam ga pročitao. Mi imamo danas, ali je vrlo upitno da li imamo sutra. Dakle, film govori o tom trenutku, tom spasu duše - pojašnjava Hasković.

Dodatno intrigantnim film čini i to da je priča u tri sloja. Prvi se može nazvati površnim slojem čovjeka koji pokušava spasiti djevojku od bijelog roblja, u drugom sloju on pokušava spasiti svoju dušu, a treći sloj je taj religijski koji je i poruka svih monoteističkih religija.

- Zaista je to nešto što je meni fascinantno, jer ja taj život živim, ja razmišljam o tome. Ja kad promišljam o Bogu, promišljam na taj način. Ovo mi je uloga koja je za mene izazov ne samo kao za glumca, već i za čovjeka - rekao je Hasković.

"Čovjek nikako da nahrani dušu"

Na pitanje smatra li da i publika vapi za ovom vrstom "neuobičajenih" filmova koji tretiraju čovjekovu duhovnu stranu i vrijednosti, Hasković odgovara potvrdno jer, kako kaže, ljudi danas žive u svijetu materijalizma, u svijetu u kojem padaju u očaj jer stalno trče za stvarima koje su nedostižne. Mladim ljudima danas se kreira pogrešna percepcija života u kojem mi živimo i neke iskrivljene vrijednosti.

- Mi sve hranimo, hranimo tijelo, sipao gorivo u automobil, ali nikako da nahranimo dušu, nama je potrebna hrana za dušu. Zato je svijet u sunovratu. Niko se ne bavi duhovnim aspektom. Jer mi smo duhovna bića, ne samo materijalna. Naravno materija, ovaj skafander u kojem smo na ovom svijetu obučeni, je nešto što vidimo i manifestacija fizičkog, ali mi smo više od toga - kaže Hasković, te dodaje:

- Zato ovaj film upućuje i ukazuje na to da smo mi prolaznici na ovom svijetu, a da taj duh, duša, taj ruh putuje, on ide dalje. Ima neka svrha zašto smo mi ovdje. To vrlo jasno objašnjavaju monoteističke religije, pogotovo islam. Mi smo ovdje na jednom testu. Upravo je to taj test koji prolazi i lik Saliha Ademovića.

Hasković napominje i to kako će film u sebi sadržati i audio-vizuelne sufijske elemente, između ostalog i scene samog zikra i tekije. Tako će osnovna muzička tema u filmu biti derviška ilahija „Od aška si bolestan“. Kako je i priča sama po sebi filozofska misterija, tako su i ti sufijski elementi poveznica jer se i u sufizmu teži toj metafizičkoj sferi.

Imamović: "Trenutak" je na tragu neke nove dimenzije filma

Producent filma i višestruko nagrađivani bh. filmski autor Ahmed Imamović kaže kako je film trenutno u fazi predpripreme, dok su radovi na scenariju završeni. Trenutno se vode koprodukcijski pregovori, a Imamović ističe kako tu u mnogome računaju na i tursko tržište. Vjeruje da je ova tematika primamljiva za tursko tržište, tako da očekuju i podršku u tom smislu.

- Tokom ljeta uveliko pripremamo operativnu papirologiju, definisanje lokacija za snimanje, izbor glumaca, jer je kasting prilično veliki. Nadamo se da bi oko jeseni već mogli krenuti u realizaciju samog snimanja i direktne produkcije filma - kaže Imamović.

Imamović podsjeća kako je nedavno završio snimanje svog filma “Umri prije smrti”, koji se na određeni način bavi vrlo sličnom tematikom. Navodi kako mu je uvijek bilo fenomen to pitanje “kada većina ljudi počinje razmišljati o Bogu?”, a kaže:

- Ljudi obično kad osjećaju sopstvenu nemoć većinom se onda sjete Boga i počinju razmišljati o Bogu.

Ističe kako Kukić vrlo stručno, na kraju i kao vrlo religiozna osoba, pristupa samom scenariju i filmu.

- Moje mišljenje je da film generalno silazi i da film nestaje, a da neke druge stvari uzimaju primat. Na komercijalnom nivou televizijske serije na platformama jednostavno guraju film, tako da film mora početi tražiti jednu drugu svrhu i drugu funkciju. Mislim da je Rifat na dobrom tragu jer mislim da je film već dugo vremena postao obesmišljen, da je čisto onako lutao između industrije i nečega što se uvjetno rečeno zove umjetnost. Mislim da film ‘Trenutak’ može biti na tragu traženja neke nove dimenzije filma. Drago mi je da postoje autori koji imaju hrabrost da se bave i uhvate u koštac sa jednom ovakvom temom - zaključuje Imamović.

Zamisao autora je da ovaj film nekoga podstakne da preispita i da potraži svoju dušu.

Reditelj i scenarista filma Rifat Kukić rođen je u Sarajevu 1977. godine, a prvi kontakt s fimom ostvario je još kao dječak, ulogom u debitantskom kratkometražnom filmu Nedžada Begovića pod nazivom “Klinci, stablo i Gizela”. Diplomirao je 2001. godine na Columbia College Chicago, odsjek za film. U toku studija snimio je četiri kratka filma i režirao dvije predstave. 2005. vraća se u rodno Sarajevo te počinje raditi na BHRT-u. U toku posljednjih 17 godina rada na televiziji režirao i pisao scenarije za mnogobrojne projekte. Snimio nekolicinu dokumentarnih filmova i serijala, režirao brojne koncerte. Bio je i reditelj na najvećem projektu BHRT-a u zadnjih 20 godina, a to je bio dolazak Pape Franje u Sarajevo, a taj prijenos je bio u izravnom prijenosu na 52 televizije širom svijeta.