U proteklih nekoliko godina, IT sektor se smatra jednim od najbrže rastućih. Najveću ekspanziju doživio je u doba pandemije koronavirusa, a slobodno možemo da kažemo da su ova zanimanja sve traženija na tržištu rada. Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe Senad Redžić, IT stručnjak s adresom u Štutgartu, u godini ispred nas možemo očekivati nastavak značajnih promjena i inovacija u IT industriji.

Transformacije radnih mjesta

Kako ističe, te promjene će svakako biti vođene napretkom u području umjetne inteligencije (AI).

-Alati bazirani na umjetnoj inteligenciji će se sve više koristiti u kompanijama, što će donijeti promjene u gotovo svim industrijama a posebno poslovima znanstvenih radnika, kreativaca, pravnika, finansijskih stručnjaka i slično. Međutim, važno je napomenuti da ćemo uglavnom gledati transformacije tih radnih mjesta ali ne i ukidanje istih. Umjetna inteligencija će omogućiti povećanje produktivnosti, efikasnosti, i smanjenje operativnih troškova. Mnoga radna mjesta postat će sigurnija, a radne aktivnosti lakše za obavljanje – govori nam Redžić.

S druge strane, ako posmatramo malo dalju budućnost, Redžić nam govori da će se mnoga radna mjesta automatizovati, što će se itekako odraziti na tržište rada.

-Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, automatizacija i AI će do 2025. godine zamijeniti oko 85 miliona radnih mjesta. U skladu s tim, nužno je pravovremeno započeti procese prekvalifikacije radne snage, te započeti s prilagođavanjem obrazovnih sistema kako bi se uskladili sa novim tržišnim zahtjevima.

"AI preuzima svijet"

Osvrnuo se i na brojne kontroverze, ali i strahove koje je umjetna inteligencija izazvala u protekloj godini.

-Bitno je razlikovati stvarne mogućnosti umjetne inteligencije od senzacionalističkih predviđanja o "AI koji preuzima svijet". Tom prijetnjom se za sada ne moramo baviti ali postoji niz drugih, realnih, opasnosti koje ne smijemo ignorisati.

Primjera radi, napredak u razvoju multimodalnih modela, posebno u stvaranju video sadržaja, dovest će do još intenzivnijeg širenja dezinformacija i štetnih materijala u digitalnom prostoru.

Osim toga, AI sistemi često zahtijevaju ogromne količine podataka za učenje i funkcionalnost, pri čemu nerijetko dolazi do ugrožavanja privatnosti korisnika – istakao je Redžić.

Dodaje da je baš zbog iznad navedenih razloga, EU već implementirala niz zakonskih mjera u svrhu zaštite građana.

-Jasno je da to neće biti dovoljno. U narednoj godini možemo očekivati niz novih zakonskih regulativa i mjera kako na državnim tako i na međunarodnom nivou. Svaka država, pa i BiH, mora prepoznati prednosti, ali i prijetnje koje umjetna inteligencija donosi, te povećati ulaganja u razvoj obrazovnih programa koji će podići informatičku i digitalnu pismenost građana. Osim toga, neophodno je kreirati i sprovoditi zakone koji su u skladu s ovim promjenama, posebno kada je riječ o cyber sigurnosti.

Velika očekivanja

S druge strane, Redžić ističe da su očekivanja njega i njegovih kolega za narednu godinu zaista velika.

-Trenutno radim na projektima u polju medicine kao i autoindustrije. Iz ličnog iskustva bih želio dodati da su moja, kao i očekivanja mojih kolega, za narednu godinu zaista velika i uglavnom pozitivna. Ovdje prije svega mislim na sposobnost umjetne inteligencije da poboljša dijagnostiku i liječenje bolesti. Napredni algoritmi mogu analizirati medicinske materijale, genetske podatke i druge relevantne informacije brže i preciznije od ljudi, što će dovesti do ranijeg otkrivanja i boljeg liječenja raznih bolesti kao i kreaciji terapija i lijekova za bolesti koje danas smatramo neizlječivim – zaključuje Redžić.

Individualna odgovornost

Na individualnom nivou, građani moraju preuzeti odgovornost za vlastitu edukaciju, digitalno opismenjavanje te biti spremni za neminovne promjene. Tehnološki razvoj je globalna pojava i nastavit će se dešavati u godinama ispred nas.