Nekolicina masovnih jata sardina, vjerovatno u milionima jedinki, nedavno se iskrcala na jednom otoku na Filipinima, prekrivajući obalu svojim srebrenim tijelima.
Masovno iskrcavanje
Otprilike 48 sati kasnije, područje je pogodio snažan potres, pokrenuvši špekulacije da su ribe možda osjetile nadolazeću prirodnu katastrofu i pobjegle u plitke vode.
Međutim, lokalni stručnjaci tvrde da su ta dva događaja nepovezana i da su za neobično masovno iskrcavanje vjerovatno krivi drugi faktori.
Ribe su počele plivati prema obali u ranim satima nedjelje (7. januara) duž obale oko općine Masim, smještene u pokrajini Sarangani na južnom vrhu otoka Mindanao.
Fotografije i videozapisi snimljeni od stanovnika tokom noći prikazuju ogromna jata sjajnih sardina rasuta po plaži i lupajući se u valovima dok su se nosili na obalu.
Kako je sunce počelo izlaziti, lokalno stanovništvo se okupilo kako bi pokupilo mrtve ribe. Na jednoj plaži, više od 100 ljudi je svaki sakupilo između 20 i 30 kilograma sardina, dok je jedna porodica skupila više od pola tone tih malih riba, izvijestio je itajlandski novinski portal The Nation. Većina mrtvih riba, pod uvjetom da su pravilno sačuvane, vjerovatno će biti pojedena ili prodana.
Dar od Boga
Neki lokalci vjeruju da je neobičan fenomen "dar od Boga" i vide ga kao znak da će nova godina biti neobično plodna, prema izvještaju The Nationa. No, drugi su upozorili da je masovno iskrcavanje znak prirodne katastrofe, izvijestio je itajlandski novinski portal The Thaiger.
Oko 5 sati ujutro po lokalnom vremenu u utorak (9. januara, potres jačine 6,7 stepeni pogodio je Celebesko more, prema američkom Geološkom istraživanju. Epicentar je bio udaljen oko 100 kilometara od obale Masima, što je potaknulo špekulacije na društvenim medijima da su ribe na neki način osjetile nadolazeći potres.
Međutim, malo je vjerovatno da su ta dva prirodna fenomena povezana, rekao je Sirilo Akvaderas Lagnason (Cirilo Aquadera), istraživač u Uredu za upravljanje zaštićenim područjem (PAMO) u zaljevu Sarangani, koji je svjedočio iskrcavanju sardina. Prethodna istraživanja o tome mogu li životinje predviđati potrese nedostaju, iako je moguće da su u nekim slučajevima životinje reakcija na predpotrese ili blage potrese koji prethode snažnim podrhtavanjima.
U ovom slučaju, Lagnason vjeruje da je najvjerovatniji uzrok okeanografski fenomen poznat kao upwelling, u kojem hranjive tvari iz dubokog mora izlaze na plitke obalne vode, potičući cvjetanje planktona. Sardine, koje se hrane planktonom, vjerovatno su slijedile cvjetanje u plićake i "zaglavile se", što je povećalo vjerovatnost da će se iskrcaju na obalu, rekao je Lagnason. Slični scenariji događali su se ranije na nekoliko drugih mjesta diljem Filipina, dodao je.vršile na obali
Većina sardina, koje mogu pripadati jednoj od pola tuceta vrsta roda Sardinella, bile su mladunci, rekao je Lagnason. To može igrati ulogu u rasplinjavanju grupe, dodao je.
Niz faktora
Zenaida A. Dangkalan, časnik za ribarstvo u Sarangani, također je rekla za The National da bi niz drugih faktora mogao igrati ulogu, uključujući preveliku količinu sardina, promjene u temperaturi ili salinitetu okeana, raspodjelu predatora i svjetlosno onečišćenje od ljudskih naselja.
Potres koji se dogodio tako brzo nakon masovnog iskrcavanja vjerovatno je samo slučajnost, rekao je Lagnason. Potresi poput ovog često se događaju u "Vatrenom prstenu" - području visoke tektonske aktivnosti koje se proteže oko većine Tihog okeana, uključujući Filipine, dodao je.
