Arktički ledenjaci, za koje se nekada smatralo da su netaknuti, sada otkrivaju tragove 13 uobičajenih sastojaka iz proizvoda za ličnu njegu, uključujući i kreme za sunčanje. To otkriće, o kojem su izvijestili Mariana D'Amiko i njene kolege s Univerziteta Ca' Foscari u Veneciji, naglašava prisutnost tih tvari u arktičkom snježnom pokrivaču na norveškom arhipelagu Svalbard.

Zagađenje okoliša 

Za neke od tih hemikalija ovo je prvi put da je prijavljena njihova prisutnost u snijegu na Svalbardu, ističe D'Amico.

Ti spojevi, nazvani "Hemikalije koje izazivaju brigu o Arktiku" (engl. Chemicals of Emerging Arctic Concern ili CEACs), dio su popisa za nadzor koji su sastavili naučnici za zaštitu okoliša, koji prate zagađenje okoliša na Arktiku. Iako su CEAC-ovi prije bili pronađeni u polarnim regijama, njihovi primarni izvori i transportni procesi i dalje su slabo poznati, piše Zimo.hr.

Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science of the Total Environment, usredotočilo se na 13 sastojaka koji se obično nalaze u proizvodima za ličnu njegu, prikupljajući 25 uzoraka snijega s različitih lokacija, uključujući i ledenjake.

Vjetar kao glavni prijenosni mehanizam

Iznenađujuće, svi osim jednog ledenjaka pokazali su veće koncentracije UV filtera tokom zime, pri čemu su benzofenon-3 (BP3) i oktokrilen posebno prevladavali na vrhovima ledenjaka. Naučnici sumnjaju da je prijenos vjetrom vjerovatni mehanizam za te hemikalije koje upijaju UV zračenje da dospiju do udaljenih arktičkih ledenjaka. Arktička izmaglica, zagađeni sistem zračnih masa, može pridonijeti tom prijenosu jer pokriva golema područja tokom zime.

Zabrinutost ne proizlazi samo iz prisutnosti tih zagađivača već i zbog nepoznatog utjecaja na vodotoke i morski okoliš kada se snijeg otopi. D'Amico naglašava potrebu za daljnjim uzorkovanjem leda kako bi se utvrdilo približavaju li se te tvari nivoima toksičnima za okoliš. 

Ledena okruženja

Hladna, ledena okruženja pokazuju drugačije hemijsko ponašanje od toplijih regija, što zahtijeva posebne polarne studije kako bi se razumjeli potencijalni utjecaji njihovog onečišćenja.

Dok neke zemlje zauzimaju stav predostrožnosti, zabranjuju određene UV filtere, globalni doseg tih zagađivača naglašava potrebu za koordiniranim međunarodnim naporima. Nova studija baca svjetlo na složeni međuodnos između ljudskih aktivnosti, atmosferskog transporta i osjetljivosti naizgled udaljenih okoliša na onečišćenje. Dok se otkrivaju otisci zagađenja pod utjecajem čovjeka na Arktiku, razumijevanje i upravljanje tim zagađivačima na njihovu izvoru postaje ključno.