MLADA NAUČNICA

Ivana Mansi-Vasić na Forbesovoj listi "30 ispod 30", jedino lice s prostora bivše Jugoslavije u 2024.

Naučnica se bori protiv problema neplodnosti

Ivana Mansi-Vasić. Linkedin

M. Z.

29.11.2023

Naučnica Ivana Mansi-Vasić (29), porijeklom iz Srbije, razvija vantjelesnu oplodnju nove generacije, koja će terapiju učiniti dostupnijom za pacijentice, a znanje je razvijala pod nadzorom jednog nobelovca. 

Zdravstvena njega

Inače, Forbes je objavio novu listu "30 ispod 30" za 2024. za Sjevernu Ameriku, a na njoj se našla upravo Ivana, kao jedino lice porijeklom s prostora bivše Jugoslavije.

U društvo odabranih ušla je u kategoriji Zdravstvena njega, gdje se nalaze mladi koji su doprinijeli čuvanju života i, kako se navodi, "stvaranju pravednije budućnosti".

Ivana živi u San Francisku i osnivačica je i direktorica kompanije "Vitra labs". Kako je Forbes naveo u njenoj biografiji, ona razvija vantjelesnu oplodnju nove generacije, pri čemu je tehnologija kompanije zasnovana na istraživanjima matičnih ćelija, koja je provodila tokom doktorskih studija na Univerzitetu Kalifornija San Francisko, pišu Nezavisne novine.

Kompanija, u kojoj osim Ivane radi još troje naučnika, dobila je od investitora 4,2 miliona dolara i tim novcem razvija platformu za inženjering ćelija za širok dijapazon terapeutske primjene.

Kako stoji na sajtu "Vitra labsa", oni osmišljavaju novu budućnost plodnosti. Razvijaju terapije zasnovane na matičnim ćelijama koje imaju potencijal da učine vantjelesnu oplodnju sigurnijom i pristupačnijom za sve pacijentice koje se bore s neplodnošću. Kompaniju je osnovala prije dvije godine, u decembru 2021., a prije toga je radila na Gledstoun institutu.

Radila s nobelovcem

Ono što je posebno zanimljivo jeste da je posljednje dvije godine radila na postdoktorskim istraživanjima s doktorom Šinjom Jamanakom (Shinya Yamanaka), kao glavnim istraživačem. Ovaj naučnik iz Japana dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 2012. godine.

On je, doduše, tu nagradu podijelio sa Džonom B. Gurdonom za otkriće koje pokazuje da "zrele ćelije mogu da budu programirane da postanu pluripotentne".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.