Spektakularni snimci uhvaćeni na južnoj obali Afrike prikazuju ogromnu skupinu foka koja juri i tjera velikog bijelog morskog psa. Ova scena nalazi se u prvoj epizodi nove dokumentarne serije "Planet Earth III".

Južnoafričke krznenke (Arctocephalus pusillus) hrane se masovnim jatima riba koja se okupljaju u hranjivim obalnim vodama. U snimku dugom tri minute narator i prirodoslovac Dejvid Atenborog (David Attenborough) opisuje kako se jato foka spušta niz oštre stijene do mora i uranja u valove u potrazi za hranom.

Velike bijele u lovu

Posljednjih godina vode uz južnu obalu Afrike privukle su i neviđen broj velikih bijelih morskih pasa koji love foke - često ih ima i do 12 na ovom dijelu obale. Snimak prikazuje velike bijele morske pse kako love u kristalno čistim vodama poluotoka Roberg. Snimak naglašava koliko se brzo ti grabežljivci mogu ubrzati kako bi napali svoj plijen, postižući punu brzinu već nakon pet zamaha repom. No također prikazuje kako se foke bore za život.

-Posljednjih dvadeset godina povećala se učestalost viđenja velikih bijelih morskih pasa na tom području, vjerovatno kao posljedica rastuće kolonije foka, ali i možda drugih faktora koje još pokušavamo razumjeti - rekla je Džordžina Vord (Georgina Ward), saradnica producentica epizode "Obale" koja je režirala sekvencu foka protiv velikih bijelih morskih pasa, za Live Science.

Dinamični snimci uključuju velike bijele morske pse koji prate stjenovitu obalu i tjeraju foke bliže stijenama, kako bi ih lakše uhvatili.

Kako jedan veliki bijeli morski pas prilazi plijenu, deseci foka okupljaju se iza njega i tjeraju ga natrag u dublje more. Sve više foka pridružuje se skupini i na koncu tjera ogromnog grabežljivca.

-Vidjeti tako velikog i sposobnog grabežljivca potpuno nadjačanog od svojeg plijena i kako otpliva u dublje vode je nevjerovatno i iznenađujuće - rekla je Vord.

-To nije ono što biste očekivali da će se dogoditi u susretu između morskog psa i foka. Vrlo rijetko biste vidjeli da se jedan morski pas jednostavno ne predaje i gledali bismo ga i snimali ga 10 do 15 minuta kako ide gore i dolje uz stijene s rojem foka za sobom. No većinu vremena, nakon što počne opkoljavanje, nisu se zadržavali.

Ponašanje opkoljavanja foka viđeno je i proučavano u drugim dijelovima svijeta, ali ne s tolikom intenzitetom i dosljednošću kao što je to viđeno na poluotoku Roberg, rekla je Vord.

Niko to nije proučavao

-Donedavno niko nije proučavao ponašanje opkoljavanja na ovom području, pa je teško znati koliko dugo ova populacija foka to radi - rekla je Vord, dodavši da je odraslog mužjaka prvi put viđen kako opkoljava velikog bijelog morskog psa na tom području 2000. godine.

Ponašanje opkoljavanja je agresivan oblik odbrane koji se koristi u životinjskom svijetu.

- Morski psi su prikradni lovci, koji vole prići svom plijenu, obično iz donje strane. Većina vremena foke počinju opkoljavati morskog psa prije nego što je pokušao napasti, što znači da morski psi gube element iznenađenja - rekla je Vord.

Istraživači još nisu sigurni zašto je ova tehnika učinkovita.

- Da li morski psi odustaju jer znaju da ih foke sada svi mogu vidjeti? Jesu li foke u opkoljavanju dosadnije, ugrizu li ili proizvode zvukove? Još ima puno toga što ne znamo o tim interakcijama - rekla je Vord.