Aurora borealis ili polarna svjetlost jučer je bila vidljiva praktično svuda. Na društvenim mrežama objavljene su brojne fotografije ovog rijetkog prirodnog fenomena, a ako ste ga propustili, ne brinite - do kraja sedmice vrlo je izgledno da ćete ga ponovo vidjeti.

Posljedica solarnih geomagnetskih oluja

Polarna svjetlost ili aurora borealis nastaje kao posljedica solarnih geomagnetskih oluja, kada električki nabijene čestice magnetosfere, uglavnom elektroni, ali i protoni (solarni vjetar) i neki teški ioni (kisik i dušik), dođu u dodir sa Zemljinom atmosferom i reagiraju te posljedično zasvijetle.

Uvjeti za posmatranje fenomena vjerovatno će biti dobri i sljedećih dana, kažu s Neurja.si, gdje su objavili i ljestvicu vrijednosti solarnih oluja prema danima u kojima će biti vidljive samo one najjače. Ova prognoza vrijedi za područje Slovenije i gotovo cijele Hrvatske.

Inače, aurore mogu imati različite boje. Slabe polarne svjetlosti obično su bijele, ali jače mogu biti žutozelene i crvene.

Crvena svjetlost pojavljuje se kad na najvišim visinama pobuđeni atomski kisik emitira energiju i svijetli na 630 nm. Niska koncentracija atoma i manja osjetljivost očiju na ovoj valnoj dužini uzrokuju to da je ova boja vidljiva samo prilikom intenzivnije Sunčeve aktivnosti.

Grimizna i karmin crvena

Mali broj atoma kisika i njihova postepeno sve manja koncentracija odgovorni su za ''blijed'' izgled gornjih dijelova ''zavjesa''. Grimizna i karmin crvena najčešće su vidljive nijanse crvene polarne svjetlosti.

Zelena svjetlost pojavljuje se na nižim visinama, gdje dominira emisija od 557,7 nm. Zbog dosta visoke koncentracije atomskog kisika i veće osjetljivosti očiju na zelenu boju, najčešći je zeleni sjaj. Pobuđeni molekularni dušik ovdje igra ulogu jer može prenijeti energiju na atom kisika kroz sudar, a koji je zatim emitira na zelenoj valnoj duljini, piše Neurje.si, prenosi Tportal.