Otkriće mreže keramičkih vodovodnih cijevi i drenažnih kanala na arheološkom nalazištu Pinglijangtaj u Kini dalo je novi pogled u to kako su ljudi tokom neolita mogli da upravljaju vodom i preusmjeravaju je, piše Heritage Daily.

Kultura bila egalitarna, s malo političke organizacije

Pinglijangtaj kultura je bila neolitska kultura u slivu rijeke Ji-Luo (u današnjoj provinciji Henan, Kina). Preko 100 lokaliteta je identifikovano sa Pinglijangtaj kulturom, skoro svi na prilično kompaktnom području od oko 100 kvadratnih kilometara u oblasti južno od rijeke i duž njenih obala.

Kultura je dobila ime po lokalitetu otkrivenom 1977. u Pinglijangtaju, selu u sjeverno-centralnoj provinciji Henan. Arheolozi vjeruju da je kultura bila egalitarna, s malo političke organizacije.

Lokalitet datira od oko 4300. godine prije nove ere, tokom perioda Lungšan, izrastajući u jedan od najranijih glavnih kineskih populacijskih centara koji je bio naseljen sa oko 500 stanovnika. Smještena u ravnici gornjeg toka rijeke Huai, na ogromnoj ravnici Huanghuaihai, klima tog područja prije oko 4.000 godina bila je obilježena velikim izraženim godišnjim temperaturnim razlikama i ljetnim monsunima koji su obilno plavili zemljište.

Ljudi iz Pingliangtaija su izgradili napredni drenažni sistem s međusobno povezanim keramičkim vodovodnim cijevima – strateški pozicioniranim duž puteva i zidova kako bi preusmjerili kišnicu. Sofisticirani raspored ovih cijevi pokazuje napredni nivo centralnog planiranja, uprkos tome što su arheolozi pronašli malo dokaza o društvenoj hijerarhiji, navedeno je u studiji objavljenoj u žurnalu Nature Water.

Razumijevanje inžinjerstva i hidrologije

Vođa projekta dr. Žuang iz UCL Instituta za arheologiju rekao je:

- Otkriće ove keramičke mreže vodovodnih cijevi je izvanredno jer su ljudi iz Pingliangtaija bili u stanju da izgrade i održavaju ovaj napredni sistem upravljanja vodom, samo upotrebom jednostavnih alata i bez organizacije centralne vlasti. Ovaj sistem bi zahtijevao značajan nivo planiranja i koordinacije u cijeloj zajednici, a sve je urađeno naporom svih njenih članova – rekao je dr Jidži Žuang, vođa projekta i profesor Instituta za arheologiju Univerzitetskog koledža Londona.

Koautor dr. Haj Žang s Univerziteta u Pekingu rekao je da je Pinglijantaj izvanredno nalazište.

- Mreža vodovodnih cijevi pokazuje napredno razumijevanje inžinjerstva i hidrologije za koje se ranije mislilo da je moguće samo u hijerarhijskim društvima – objasnio je Žang, prenosi Nauka.rs.