Samo 24 sata nakon što je objavljena fotografija prvih biljaka uzgojenih na Mjesecu kineske vlasti su saopćile kako su nježne zelene biljčice uvenule, piše "The Independent".

Sjemenke pamuka koje je kineska misija "Chang'e-4" ponijela na Mjesec proklijale su u aluminijskom spremniku mini staklenika koji je Kinu koštao 10 miliona juana (oko 1.25 miliona eura). No vrlo brzo nakon toga je na takozvanoj tamnoj strani Mjeseca pala noć i temperature su postale preniske za malene biljke. 

Hladna mjesečeva noć

- Sonda "Chang'e-4", koja je 3. januara sletjela na Mjesec, očigledno je u nedjelju, u prvoj lunarnoj noći od slijetanja sonde, ušla u način rada u stanju mirovanja (eng. sleep mode)", rekao je Ksi Gengksin (Xie Gengxin), voditelj projekta mini ekosistema u "Chang'e-4". 

Eksperiment s biljkama se provodio kako bi se potvrdilo da bi astronauti u budućnosti mogli u svemiru koristiti hranu iz vlastitog uzgoja, smanjujući time potrebu da se vrate na Zemlju kako bi se ponovno opskrbili namirnicama.

Zašto nam to odmah nisu rekli?

Nije još uvijek jasno, piše "The Independent", zašto Kineska nacionalna svemirska agencija, ako je znala da biljčice najvjerovatnije neće preživjeti lunarnu noć, nije o tome pisala kada je objavila da su prvi put uspješno proklijale sjemenke pamuka na Mjesecu. 

Prema drugim informacijama život u spremniku je trebao preživjeti tri mjeseca i stvoriti samoodrživ okoliš daleko od našeg planeta.

Voditelj eksperimenta, LLiu Hanlong sa Univerziteta Čongkving, u utorak je u izvještaju rekao kako su proklijale i sjemenke uljane repice te krompira, no nije u njemu spomenuo da su biljke umrle u nedjelju.

Dapače, u njemu je opisao kako je aluminijski spremnik težine blizu 3 kilograma dizajniran tako da održava temperaturu između 1 i 30 stepeni Celzijevih, propušta zrake svjetlosti te opskrbljuje biljčice vodom i hranjivim tvarima. Nije spomenuo da će izdanci uginuti čim padne prva lunarna noć.

Šta se zapravo dogodilo?

Aluminijski spremnik očigledno nije imao grijač na baterijski pogon, tako da su prve mjesečeve noći uginule klice pamuka, piše "Space.com".

Liu Hanlong izjavio je na konferenciji za novinare da je temperatura unutar spremnika dosegla minus 52 stepeni Celzijeva te da je time eksperiment priveden kraju.

Mrtve biljke će istrunuti kada ponovo svane dan na Mjesecu iznad kratera Von Karmana, što bi se trebalo dogoditi krajem januara. Spremnik je osigurani zatvoren sistem, tako da biomaterijal koji propada neće prodrijeti na površinu Mjeseca, rekli su kineski dužnosnici.

Prvi cvijet na Mjesecu

Kineska misija "Chang'e-4" analizirat će tlo i mjeriti temperature kako bi došla do novih spoznaja o kataklizmičkom sudaru iz kojeg je nastao Mjesec te kako bi otkrila porijeklo vode koje ima neočekivano puno u tlu našeg prirodnog satelita.

Prema informacijama Kineske državne novinske agencije, sonda je na Mjesec ponijela malu biljku uročnjaka (Arabidopsis), za koju se očekivalo da će izrasti u prvi cvijet na Mjesecu. U sondi se se nalazile i druge biljke i životinje poput pamuka, uljane repice, krompira, voćne mušice i kvasca.

Proučavat će najveći udarni krater na Mjesecu 

Modul "Chang'e-4" proučavat će krater Von Karman koji se nalazi unutar bazena Južni pol – Aitken za koji se smatra da je nastao prilikom snažnog udara nekog drugog nebeskog tijela u površinu Mjeseca.

- Južni pol – Aitken (SPA) ima promjer veći od 2500 kilometara i dubine je oko 13 kilometara. Riječ je o jednom od najvećih udarnih kratera u Sunčevom sistemu te o najvećem, najdubljem i najstarijem bazenu na Mjesecu -  rekao je za BBC Endru Ketes (Andrew Coates), profesor u Laboratoriju za svemirske znanosti Mullard. 

S obzirom na to da je sletjela u krater Von Karman, sonda će moći proučavati mjesto na kojem je golem asteroid, promjera većeg od 500 kilometara, udario u površinu Mjeseca i stvorio bazen SPA.

Udarac je bio toliko silovit da je vjerovatno probio vanjski dio kore Mjeseca i istisnuo sadržaj iz njegova plašta koji bi još uvijek mogao biti prisutan na površini Mjeseca. Sonda bi, ako uspije prikupiti uzorke sadržaja plašta, mogla naučnicima omogućiti bolji uvid u unutarnju strukturu i historiju nastanka našeg prirodnog satelita.