U blizini granice sa Iranom, na uzvišenju i istočnoj Anadoliji nalazi se planina Nemrud, koja je vulkanskog porijekla.

U blizini današnjeg grada Van je davne 1440. godine došlo do erupcije ove planine i stvaranja kratera, koji je i zaslužan za to što se danas Turska može pohvaliti i najvećim slanim jezerom na cijelom svijetu, ističe „Allaboutturkey“.

U zemlji je to površinski najveće jezero, dok je istovremeno na drugom mestu po veličini na Bliskom Istoku. Jezero Van zauzima površinu od 3.713 kvadratnih kilometara. Na najširoj tački je njegov prečnik čak 119 kilometara, a čak 457 metara iznosi najveća dubina ovog jezera.

Budući da se radi o jezeru koje karakteriše visok salinitet, ta se voda ne koristi ni za piće, a ni za navodnjavanje.

Što se živog svijeta tiče, pouzdano se zna da samo jedna vrsta ribe, nalik deveriki u njemu obitava. Iako je u pitanju slatkovodna riba, čini se da se vremenom prilagodila uslovima života u drugačijem okruženju.

Oko 50 centimetara godišnje u prosjeku varira nivo vode, budući da se vodom snabdjeva iz omanjih rijeka, te otapanjem leda i od padavina. Zato i bilježi niži nivo u toku zime, dok po dolasku proljeća i usljed otapanja snijega, ima nešto viši nivo.

U jezeru koje ima oblik nalik trougla, nalaze se i četiri manja ostrva. Među njima je najpoznatije ostrvo Akdamar.

Iako je i obližnji grad Van vrlo interesantan, mnogi turisti koji posjećuju ovaj dio Turske to zapravo čine zbog ostrva Akdamar.

Ne samo da je u pitanju površinski najveće ostrvo u jezeru Van, već se na njemu nalazi i stara jermenska crkva, nazvana Katedrala Svetog krsta, navodi „Beyondwildplaces“.

Vožnja brodom iz Vana do ovog ostrva traje oko 40 minuta.

Ulaznica u crkvu se naplaćuje, a osim ove jermenske svetinje, na ostrvu se nalaze i vidikovac i kafić. U crkvi se mogu vidjeti i izblijedjele freske, koje se "smatraju nekim od najboljih jermenskih umjetničkih djela očuvanih do danas", navedeno je na pomenutom sajtu.