Priprema za put u Nikoziju, glavni grad Kipra, bile su ispunjenje velikom radoznalošću, ako ništa drugo, onda zbog činjenice da ću biti u prilici uporediti današnju situaciju s onom otprije 20 godina, kada sam prvi put posjetio i ovaj otok, ali i njegovu prijestonicu.
Na aerodromu u Larnaki nas je dočekalo zaista ugodno i prilično toplo vrijeme. Grad Larnaku smo razgledali onoliko koliko nas je taksista vozio dok nismo stigli do putnog pravca prema Nikoziji, gdje je i konačno odredište našeg puta.
Srdačan susret
No, na samom početku jedan veoma prijatan i iznenađujući susret zavređuje da se posebno istakne. Uzeli smo taksi i povela se uobičajena konverzacija, pitanja je li ovo naša prva posjeta Kipru ili ne i tako pa sve do pitanja odakle smo.
Kada smo rekli da smo iz Bosne i Hercegovine, vozač taksija, Takis mu je ime, s velikim oduševljenjem obratio nam se riječima:
- Pa zar je to moguće, nakon 22 godine prvi put srećem nekog iz Bosne i Hercegovine?
Nastavio je Takis priču o svom boravku u BiH. Bio je u sastavu grčkog vojnog kontingenta tri godine u BiH i dobro upoznao, kako kaže, tu lijepu i dragu zemlju. Obišao je Sarajevo, Rajlovac, Banju Luku, Mostar, Tuzlu, Jablaničko jezero, jezero Modrac...
Radio je u logistici i često vozio prema Splitu pa je na taj način dobro upoznao i dalmatinsku obalu. Dojam je da je njegovo oduševljenje iskreno, jer je nemoguće da neko tako dobro upozna i našu zemlju, ali i shvati mentalitet ljudi, a da pri tome nije iskren i zainteresiran za sudbinu naših građana.
Mnogo je govorio i o Kipru, pa je ispričao kako Kipar ima problema s pitkom vodom, o restrikcijama koje su uzrokovane nestankom vode, o podijeljenom Kipru, što je sada na određeni način prošlost, odnosno da je to sada prilično relaksirano, kao i da očekuje da će u bliskoj budućnosti ponovo biti ujedinjeni Kipar.
U tom iznenađujućem i prijatnom razgovoru stigli smo u glavni grad. Prijatni dojmovi koje je dijelom kreirao i vozač taksija su dominirali i cijelim našim boravkom u Nikoziji.
300 sunčanih dana
Otok Kipar nalazi se u istočnom dijelu Sredozemnog mora, u neposrednoj blizini turske obale. Zahvaljujući položaju, dugo vremena bilo je raskršće između Evrope, Azije i Afrike. Tu živi približno 900.000 stanovnika.
Mogu se vidjeti ostaci drevnih civilizacija - rimske, bizantijske i venecijanske. Glavna privredna grana je turizam, zatim poljoprivreda i proizvodnja tekstila, što ne čudi s obzirom na to da na Kipru ima više od 300 sunčanih dana godišnje i navike koje su stečene prolaskom i boravkom raznih civilizacija.
Na otoku su pronađeni ostaci naselja koja su stara i do 7.000 godina. Historija je bogata i o prisustvu raznih kultura moglo bi se govoriti mnogo.
Ono što bi našim čitaocima moglo biti poznato jeste članstvo Kipra u pokretu nesvrstanih, kao i bivša država, ali i tužna činjenica o međuetničkim sukobima sredinom dvadesetog stoljeća, kada je stradalo mnogo Turaka.
U burnim političkim događajima vlast su preuzele desne radikalne organizacije, što je izazvalo pobunu turske populacije.