Jezik je u carstvu životinja jako bitan organ i varira u obliku, dužini i funkciji. Dok je jezik kod ljudi roze i dug oko 7 cm, kod mravojeda je naprimjer dug 60 cm.

Žirafa

Ako ste ikada vidjeli impresivan jezik žirafe, dug 53 cm, znate da on nije roze: najviša živa životinja na svijetu ima jezik tamne boje koja izgleda kao mješavina ljubičaste, plave i crne. To je zato što su jezici žirafa puni pigmenta melanina koji djeluje kao krema za sunčanje i štiti žirafu dok jezikom poseže za lišćem.

Istraživači tvrde da neke žirafe imaju tako duge jezike da ih čak mogu koristiti i za čišćenje ušiju.

Gila čudovište

Čudovište gila (Heloderma suspectum) svojim račvastim jezikom zaista opravdava dio svog imena "čudovište". Smatra se da gilin račvasti jezik pomaže životinji da omiriše "tri dimenzije", što znači da dva vrha mogu da uhvate isti miris, a zatim da razlikuju hemijske gradijente koji lebde u zraku. To zauzvrat pomaže gmizavcu da se usredotoči na lokaciju izvora mirisa.

Kada ovaj otrovni gušter ogladni, pomjera svoj osjetljivi jezik unutra i napolje i prikuplja hemijske informacije o svom okruženju. Džejkobsonov organ gile, dio olfaktornog (mirisnog) sistema u njegovoj nosnoj komori, analizira ove informacije, dajući mu do znanja da li se potencijalni plijen, poput malih sisara, žaba, guštera, glodara i insekata, nalazi u blizini.

Pangolin

Kao jedini poznati sisar sa krljuštima, pangolin ima ljepljiv jezik koji nije povezan sa dnom usta, već sa dnom grudnog koša, a kada nije zauzet hvatanjem mrava i termita, pangolinov jezik visi u njegovo grudnoj šupljini. 

Ispružen jezik pangolina može biti dugačak do 40 cm i duži je od glave i tijela životinje zajedno.

Sunčani medvjed

Jezik sunčanog medvjeda (Helarctos malayanus) je iznenađujuće dugačak, do 25 cm, i pomaže mu da izvlači med iz košnice.

Nilski konj

Veliki dio evolucione historije nilskog konja (i njegovog jezika) obavijen je velom misterije. U studiji iz 2010., istraživači su pregledali jezike mladog i starog običnog nilskog konja (Hippopotamus amphibius amphibius) pomoću skenirajućeg elektronskog mikroskopa i konvencionalnog svjetlosnog mikroskopa. 

Jezik 49-godišnje ženke nilskog konja bio je dug 60 cm, dok je jezik 4-godišnjeg mužjaka bio 45 cm.

Tim je otkrio da jezici nilskog konja imaju karakteristike slične nekim vrstama životinja: kopitarima (kao što su magarci, koji probavljaju biljnu celulozu u crijevima, a ne u stomaku), preživarima (goveda koja imaju stomak sa četiri komore ) i svaštojedima, nepreživačima sisarima (kao što su svinje, sa jednostavnim stomakom). 

Nilski konji imaju stomake sa tri komore koje im pomažu da dobro svare hranu.

Pingvin

Pingvin nema receptore ukusa, ali ima gomilu čekinja napravljenih od keratina, vlaknastog proteina koji je sastojak ljudske kose i noktiju. 

Ove čekinje pomažu pingvinu da lakše zgrabe kril koji je njihov glavni plijen.

Djetlić crvenog trbuha

Jezik djetlića, napravljen od kostiju, hrskavice i mišića, mora da bude veoma dug kako bi ptica mogla da hvata larve koje se kriju duboko u drveću. Ali usta djetlića nisu dovoljno velika da se u njih smjesti tako dug jezik. 

Rješenje je "kompromisno": kad se ne upotrebljava, jezik djetlića se omota oko njegove glave.

Osnova jezika u obliku vrpce proteže se nazad iz njihovih usta sa svake strane, vijugajući iza glave do njenog vrha, a ponekad se proteže toliko napred da doseže nozdrve. Kada treba da lovi, djetlić odmota jezik i ubacuje ga u pukotinu drveta kako bi uhvatio plijen. 

To je izvanredan mehanizam koji je evoluirao nezavisno kod nekoliko vrsta ptica, uključujući i kolibrija.

Paraziti koji jedu jezik

Ovo tehnički nije pravi jezik, već parazit koji uništava jezik ribe i onda postaje njegova "zamjena". Drugim riječima, stvorenje nalik bubi je parazit koji jede jezik. 

Nakon što uđe kroz riblje škrge, parazit se zakači za jezik sa svojih sedam pari nogu i počinje da se hrani jezikom kao vampir. Uskoro se jezik osuši i otpada, ali parazit ostaje, maskirajući se kao novi jezik ribe.

Lav

Kao i druge mačke, moćni lav koristi jezik da njeguje krzno. Mačiji jezik je veoma efikasan "češalj" prekriven sitnim bodljama poznatim kao papile koje su oštre, šuplje i zakrivljene unazad prema mačijem grlu i pomažu mački da isporuči pljuvačku za čišćenje dlake i potom hladi mačku dok isparava. 

Mačiji jezik sadrži i verziju gena Tas1r2: on kodira proteine koji se kombiniraju i formiraju senzore za detekciju šećera na jeziku, iako mačke ne osjećaju slatko.

Džinovski gekon

Ako se džinovski lisnati gekon osjeti ugroženim, pobrinut će se da i vama bude neprijatno: kada se uznemiri, on širom otvara čeljusti, bljeskajući svojim jarkocrvenim ustima i jezikom prije nego što ispusti prodoran poziv u pomoć koji zvuči baš kao dječiji vrisak.

Žaba

Žabe su poznate po svojim brzim jezicima. Više od 4.000 vrsta žaba može da zgrabi plijen svojim jezikom brže nego što ljudsko oko može da trepne. 

Žablja usta imaju jedinstvenu anatomiju. Za razliku od ljudi, žablji jezici su povezani sa prednjom stranom donje vilice, nisu na zadnjem dijelu grla. 

Osim brzine, žablji jezik je i veoma jak, tako jezik rogate žabe može da povuče predmete koji su oko 1,4 puta veći od težine žabe.

Gušter sa plavim jezikom

Gušter skink sa plavim jezikom je starosjedilac Australije i Nove Gvineje i koristi svoj živopisni plavi jezik da uplaši predatore. 

Kad je ugrožen, on nadima tijelo da bi izgledao veće, otvara usta i šišti dok plazi jezik.

Orao

Orlovi imaju jezike sa papilama okrenutim unazad koje im pomažu da progutaju plijen. Kada roditelji orlovi hrane ptiće, oni jezikom sklanjaju veće kosti, komade krzna i oštra pera koja bi mogla da dovedu do gušenja.

Aligatorska kornjača

Aligatorska kornjača (Macrochelis temminckii) koristi pametno svoj mali ružičasti jezik kao mamac za pecanje. 

Iako ove kornjače traže hranu duž dna rijeka, jezera i močvara, one mogu mirno da leže otvorenih usta i da migolje jezik dok čekaju da se upeca riba koja pogrešno procijeni jezik, misleći da je crv.

Papagaj

Kako papagaji oponašaju ljudski govor? Ispostavilo se da prilagođavaju svoj okretni, mišićavi jezik tako da moduliraju zvuk koji dolazi iz grla. 

U jednom malom eksperimentu, repozicioniranje jezika pet mrtvih papagaja monaha, čiji su vokalni trakti bili povezani sa sistemima zvučnika, dovelo je do promjena u visini i jačini zvuka, što je ključno za formiranje samoglasnika u govoru.

Carski tamarin

Carski tamarini (Saguinus imperator) imaju dobro poznatu naviku. Kad su nezadovoljni, oni trzaju jezikom i brzo ga pomjeraju, izbacujući ga iz usta i ubacujući ga nazad. 

Carski tamarin komunicira pištavim pozivima, cvrkutanjem, šištanjem i izrazima lica koji, u kombinaciji sa palacanjem jezikom, pomažu da njegov čopor ostane na okupu ili da ih upozori na opasnost.

Muha

"Dlakavi dodatak" koji visi iz usta muhe može izgledati kao jezik, ali nije. Naučnici ga zovu labelum i to je primarni organ ukusa voćne mušice Drosophila. 

Jezik je pričvršćen za muhin "nos" koji liči na slamku i omogućava joj da guta hranu. Muhe su poznate po tome da kidišu na ostatke hrane, one povraćaju pljuvačku i sokove za varenje na hranu prije nego što je pojedu, jer ove kiseline rastvaraju ono što muva želi da pojede.

Džinovski mravojed

Džinovski mravojed (Myrmecophaga tridactyla) nema zube, ali mu nisu ni potrebni i umjesto njih koristi svoj otprilike 60 cm dug jezik da pojede do 30.000 mrava i termita dnevno. 

Njegov uski jezik nalik špageti, koji je pričvršćen za grudnu kost, prekriven je sićušnim bodljama okrenutim unazad i ljepljivom pljuvačkom što mu pomaže da hvata male insekte. 

Jezik mravojeda je također brz, može da uleti i izađe iz usta do 150 puta u minuti.

Kameleon

Kameleoni su relativno spora stvorenja, ali njihovi jezici dugi 50 cm su dovoljno brzi da uhvate leteće insekte, kao što su skakavci i bogomoljke. 

Vrh kameleonovog jezika je mišićna lopta koja se, kada udari u plen, pretvara u usisnu čašu. U trenutku kada se plijen zaglavi, gmizavac uvlači jezik nazad u usta, gdje njegova snažna vilica zgnječi ulov.

Kolibri

Uloga jezika kolibrija bila je pogrešno shvaćena više od 180 godina, sve dok studija iz 2015. nije to ispravila. U početku su naučnici mislili da jezici kolibrija imaju kapilarno dejstvo i da tečnost u njemu može da teče kroz uske kanale, čak i protiv gravitacije, da bi izvukli cvijetni nektar. 

Ali, jezik kolibrija djeluje kao elastična mikropumpa, ubrzani video snimci pokazali su da kolibri spljošti vrh ispruženog jezika o željeni cvijet, a zatim preoblikuje jezik tako da može da se napuni nektarom. 

Zatim se vrh jezika savija što proizvodi energiju koja izvlači nektar iz cvijeta. Ovaj proces omogućava ptičici da guta hranu velikom brzinom.