Dok su prethodne studije često isticale oprečne zaključke o utjecaju zaposlenosti majke na razvoj djeteta, najnovija studija objavljena u "Developmental Psychology" ukazuje na to da ne postoje značajni negativni efekti.

Autorica studije psihologinja Elizabet Harvi koristila je longitudinalno istraživanje kako bi ispitala dugotrajni utjecaj ranog zaposlenja majke na funkcioniranje djeteta.

Problem ponašanja

Pod ranim zaposlenjem majke smatra se zaposlenje u prve tri godine djetetovog života. Dr. Harvi ispitala je četiri varijable zaposlenja: je li majka radila tokom prve tri godine djetetova života; koliko se brzo majka vratila na posao nakon poroda; koliko sati dnevno je radila; te je li radila u kontinuitetu ili su postojali periodi nezaposlenosti.

Usporedila je ove varijable s pet mjera djetetova razvoja: problemi ponašanja, kognitivni razvoj, samopoimanje, akademski uspjeh i prilagođenost.

Utvrdila je da se djeca onih majki koje su radile tokom prve tri godine života nisu značajnije razlikovala od djece majki koje su ostale kod kuće.

Slabije prilagođavanje

Jedini značajniji utjecaj koji je ona pronašla, a povezan je uz zaposlenost majke, utjecaj je na prilagođenost djece. Trogodišnjaci i četverogodišnjaci čije su se majke vratile na posao ranije, procijenjeni su manje prilagođenima od onih čije su se majke vratile na posao kasnije.

Autorica na kraju rada naglašava da kod ove studije nije bio uzet u obzir kvalitet dnevne brige o djeci, a u mnogim istraživanjima ona se pokazala kao ključni element.

Jeste li znali

Proučavan je i utjecaj zaposlenosti oca. Ni u jednoj od kategorija nisu pronađeni značajni utjecaji na rast i razvoj djeteta.