ČUDO PRIRODE

Najviši kameni toranj na svijetu: Dvostruko viši od Ajfelovog tornja

Ova stijena se nalazi između istočne obale Australije i ostrva Tasmanije na zapadu i Novog Zelanda, Norfolka i Nove Kaledonije na istoku

Bolova piramida. AGENCIJE

A. F.

29.4.2021

U dalekom plavetnilu Tasmanovog mora nalazi se impozantni kameni toranj visine 562 metra i oštrih ivica poput bodeža. 

Iako je san mnogih avanturista da osvoje njegov vrh, penjanje na ovo čudo prirode je strogo zabranjeno.

Najviši kameni toranj na svijetu, Bolova piramida, izgleda poput oštrog sječiva koje izranja iz Tasmanovog mora, rubnog mora Tihog okeana. Ova stijena se nalazi između istočne obale Australije i ostrva Tasmanije na zapadu i Novog Zelanda, Norfolka i Nove Kaledonije na istoku.

Sa svojih nevjerovatnih 562 metra visine, koji izviru iz velikog plavetnila, Bolova piramida izgleda kao da dodiruje oblake. Piramida je zapravo ostatak vrha ugašenog vulkana koji je ostao iznad vode, a vulkan je posljednji put bio aktivan prije sedam miliona godina. Mnogi je nazivaju i Australijskim Mont Everestom, a gotovo dvostruko je viša od Ajfelovog tornja.


Najviši kameni toranj na svijetu. AGENCIJE

Bolova piramida je stanište raznih ptica, riba i drugih morskih bića. Svojom impozantnošću privlači i moreplovce, pilote, kao i penjače koji sanjaju o tome da se popnu do vrha.

Prvi čovjek za kojeg se zna da je ugledao taj ogromni kameni toranj bio je Henri Bol, koji ga je, jednostavno, nazvao po sebi. Henri je 1788. godine ovim vodama prolazio brodom Saplaj, prevozeći doseljenike na Norfolk.

Oko 20 kilometara od piramide nalazi se ostrvo Lord Hau sa koga čamci nerijetko kreću prema Bolovoj piramidi kako bi se divili nestvarnoj veličini tog spomenika prirode. Tek rijetki penjači su uspjeli da se izbore sa jakim talasima kako bi se popeli na vrh piramide.

Ipak, talasi su tek početak muka. Krhke stijene koje se odranjaju u more predstavljaju veliku opasnost i upravo zbog toga je i penjanje na piramidu zabranjeno. Kazna za neposlušne je 5000 dolara.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.