REPORTAŽA

„Zmajevi“ iznad Vaduza: Stadion „Rheinpark“ ima više sjedećih mjesta nego glavni grad stanovnika

Glavni grad Lihtenštajna prvi put se spominje 1150. godine, a od sredine 14. vijeka zamak u Vaduzu je sjedište grofova Vaduza

Vaduz, glavni i najveći grad Lihtenštajna. G. Šumar

Piše: G. Šumar

18.11.2019

Znamenitosti glavnog i najvećeg grada Lihtenštajna - Vaduza - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+7

Glavni i najveći grad Lihtenštajna Vaduz, u kojem će naši „Zmajevi“ danas (20.45 sati) zaključiti još jedne neuspješne kvalifikacije – ovaj put za Euro 2020, jedan je od najmanjih glavnih gradova Evrope. Prema podacima iz juna 2018. godine, u Vaduzu živi 5.605 stanovnika, a prostire se na 17,3 kvadratna kilometra. 

Interesantan podatak je da „Rheinpark“ stadion, gdje će večeras gostovati naš državni tim, ima više sjedećih mjesta – 7.584, nego glavni grad stanovnika.


Rajna i Alpe

Inače, Vaduz je smješten na obali rijeke Rajne, u istočnom dijelu Lihtenštajna. Glavni grad Lihtenštajna prvi put se spominje 1150. godine, a od sredine 14. vijeka zamak u Vaduzu je sjedište grofova Vaduza. Taj zamak su spalili Švicarci 1499. godine. Međutim, 1719. godine grofovija Vaduz i posjed Šelenberg postali su nezavisna Kneževina Lihtenštajn… 

Lihtenštajn se pruža duž istočne obale gornjega toka rijeke Rajne u dužini od 24,8 kilometara i širini do 12,4 kilometara. Zapadni dio zemlje je aluvijalna riječna dolina, a istočni i jugoistočni planinsko područje Retijskih Alpa. Niži dijelovi do 500 metara nadmorske visine čine jednu trećinu teritorija (najniža je tačka zemlje „Ruggeller Riet“ - 430 metara, i nalazi se na krajnjem sjeveru), a planinske dvije trećine. Mnogobrojni su vrhovi iznad 2.000 metara nadmorske visine („Grauspitz“, a 2.599 metara je najviši vrh Lihtenštajna).

Prema popisu stanovništva iz 2010. godine, u Lihtenštajnu živi 36.149 stanovnika, a prema službenoj procjeni iz 2014. godine - 37 366. Najgušće je naseljen sjeverni dio zemlje u dolini Rajne (općina Mauren), a rjeđe planinsko područje (općina Planken). Stanovnici su Lihtenštajnci (66,3 posto), Švicarci (9,6 posto), Austrijanci (5,8 posto), Nijemci (3,9 posto), Italijani (3,1 posto), Turci (1,9 posto) i ostali (9,4%).

Najviše je katolika (75,9 posto), a ima i protestanata (7,8 posto), muslimana (5,4 posto), nereligioznih (5,4 posto). Porast broja stanovnika iznosi 0,7 posto (od 2007 do 2012) i zbog useljavanja, pogotovo stanovnika iz susjednih Austrije i Švicarske, veći je od prirodnoga priraštaja stanovništva (0,41 posto ili 4,1 posto, 2011. godina).

Nema vanjskog duga

Natalitet je niži od svjetskoga prosjeka, a isto tako i mortalitet. Očekivano trajanje života iznosi 80,7 godina za muškarce i 83,9 godina za žene. Od ukupnoga broja aktivnoga stanovništva (35.253) čak dvije trećine čine radnici iz susjednih država koji svakodnevno putuju na rad u Lihtenštajn. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je 0,8 posto stanovništva, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 39,4 posto, a u uslužnim djelatnostima 59,8 posto.

Snažan poticaj ekonomskom razvoju bilo je stvaranje povoljnih uslova za djelovanje inostranih kompanija. Uz visoku monetarnu stabilnost, niske poreze, poslovnu diskreciju i potpunu slobodu za kapitalne transakcije inozemnih tvrtki, Lihtenštajn je postao jedno od svjetski najpopularnijih „poreznih utočišta“, te je poznat kao država u kojoj je broj registriranih tvrtki veći od broja stanovnika. Vrijednost BDP-a je po stanovniku je 134 915 USD - drugi najviši u svijetu. Stotine malih domaćih preduzeća osigurava široku ponudu visokospecijaliziranih proizvoda. Izvoz je višestruko veći od vrijednosti BDP-a, a Lihtenštajn nema vanjski dug. U monetarnoj je uniji sa Švicarskom. Novčana je jedinica švicarski franak


Često pada kiša

Klimu u Vaduzu karakterišu blaga ljeta i zime. Grad ima porast padavina tokom ljeta, međutim, svih 12 mjeseci često pada kiša. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 90 mm. Najtopliji mjesec je juli, s prosječnom temperaturom oko 20 stepeni Celzijusa, najhladniji je januar, koji ima prosječnu temperaturu od jedan stepena Celzijusa.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.