Dok gotovo sve zemlje u svijetu obilježavaju Međunarodni dan rada, u SAD ne drže mnogo do tog praznika. To je neobično s obzirom na to da se 1. maj obilježava kao sjećanje na dramatične proteste radnika 1886. godine u američkom gradu Čikagu u kojima je učestvovalo više od 200 radnika.  

Oni su tada tražili ograničavanje radnog vremena na osam sati te viša primanja. Protesti su završili velikim masakrom na Haymarket Squareu. Bomba bačena na policiju i uzvraćeni rafali po demonstrantima odnijeli su živote osmorice policajaca i velikog broja civila, dok su se ranjeni po bolnicama brojili u stotinama.

Zbog ideoloških razloga tačan broj žrtava zapravo nikada nije ni utvrđen, a pouzdano se zna jedino kako su nakon sudskog procesa obješena trojica radnika, premda je dvojbeno jesu li osuđeni na smrt uopće i sudjelovali u kobnim demonstracijama. No, kasnije je ovaj datum potpuno zanemaren.

Za vrijeme Hladnog rata Amerikanci su se udaljavali od svega što ih je ideološki povezivalo ili uopće podsjećalo na Sovjetski Savez pa je tako kao praznik rada određen Labour Day, koji se slavi prvog ponedjeljka u septembru.

No, često se na Trgu sindikata (Union Squareu) na Menhetnu u Njujorku okupi manji broj ljudi s crvenim karanfilima kako bi obilježili 1. maj u znak sjećanja na velike proteste u Čikagu.