Podatke koje 3G mreža prenese za 24 sata, 5G moći će za 3,6 sekundi! Ali, kako će reagirati naš organizam kada u svakoj sekundi 90 milijardi elektromagnetnih talasa udara u naša tijela, najviše u glavu? Evo šta su portalu "Antenam.net" o tome kažu profesori informatike i medicine.

- Prvo moramo da znamo da ne koristimo samo mobilne telefone sa tom tehnologijom, nego imamo seriju uređaja koji se zovu internet stvari (Internet of Things) i trenutna je procjena da tih uređaja ima između 50 i 100 milijardi. Na svakog čovjeka dolazi 20 tih uređaja, a mi ih kupujemo preko Alibabe i Ali expressa, plus profesionalni uređaji. Ti uređaji imaju određene zadatke, neki se koriste za prikupljanje meteo-podataka, neki za podatake iz video-nadzora - objašnjava za "Antena.net" Petar Kočović sa Računarskog fakulteta u Beogradu.

Prema njegovim riječima, takva tehnologija se koristi i u profesionalne i amaterske svrhe.

- Ide cijela generacija autonomnih vozila, vozila bez vozača. Da ne bi otišli u njivu ili se sudarili sa drugim automobilom, moraju da koriste signal sa 5G mreže jer ova brzina omogućava da se reagira u djeliću sekunde - objašnjava Kočović.

Tehnologije 2G, 3G i 4G su u domenu radijus spektra, ističe Kočović, a 5G mreže su u prvom sljedećem domenu, to je mikrotalasni spektar, a sa tim spektrom već postoje negativna iskustva.

- Mikrotalasni spektar daje veće frekvencije, veću snagu i veće brzine. Ići će se do 20 gigabita u sekundi prenosa podataka, a trenutno preko kablova imamo samo deset gigabita u sekundi, za 5G teoretski, i zato nam je potrebno da možemo u što kraćem periodu reagujemo u nekim aplikacijama - navodi Kočović.

Neki 5G mrežu već nazvaju „mrežom smrti“. Međutim, epidemiolog Zoran Radovanović ističe da nisu sva zračenja ista i da ima dosta pretjerivanja kada je riječ o zračenju.

Svaki 50. rak u svijetu izazvan je zračenjem, ali to je prevashodno sunčevo zračenje, UV zraci i radon iz tla. Važni su ti jonizirajući zraci koji razbijaju hemijske veze. Ovo su talasi izuzetno niske učestalosti, frekvencije, a time i male snage", kaže Radovanović.

Problem je u tome što kada se pojavi neka nova tehnologija, navodi Radovanović, moramo pratiti efekte pa tek onda konstatovati da je nešto štetno.

- Postoji mogućnost da u epruveti, u hemijskoj laboratoriji nešto upoređujete, ispitujete. Možete na životinjama, ali one žive kratko pa doze moraju da budu ogromne. Ono što je osnovno su epidemiološka istraživanja – mi pustimo da ljudi budu izloženi - rekao je Radovanović.

Prema njegovim riječima, u historiji se nije desilo da dođe do nekog velikog tehnološkog otkrića, a da ono nije korišteno.

Tek nekoliko decenija nakon upotrebe radioaktivnosti za utvrđivanje da li je kost polomljena, ustanovljeno je da su britanski radiolozi imali 70 puta veći rizik da dobiju leukemiju od ostalih doktora.

- Do sada su ispitivani radio-talasi i stav je najautoritativnijih međunarodnih organizacija da postoji mogućnost da, to jest od mobilnih telefona usljed zagrijevanja, ne može da se isključi opasnost od raka. Stav je da su mogući kancerogeni efekti, nijesu sigurno, niti vjerovatno, ali ne može da se isključi. Da je efekat veći, do sada bi se to otkrilo - objasnio je dr Radovanović.

Razultati su nekonzistentni i u velikim, impresivnim studijama. Analiza se radi sekvencijalno, a do sada nije pokazano da mobilni telefoni imaju kancerogeni efekat.

Međutim, pametni ljudi će, ističe ovaj epidemiolog, u slučaju dužih razgovora koristiti klasičan telefon, da odmaknu malo aparat ili još bolje da koriste slušalice da bi taj minimalni rizik još više smanjili.