Jedan od najvažnijih nutrijenata koje naš organizam treba kako bi normalno funkcionirao jeste vitamin D3. 

Najčešće ga povezujemo sa suncem jer ga naše tijelo u najvećim količinama i dobiva putem sunčevih zraka, ali priča oko vitamina D3 puno je složenija. 

Mnogi od nas ne znaju koliko je taj vitamin zapravo važan, a procjenjuje se kako više od milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D.

Vitamin D smatramo najstarijim prohormonom čije je blagotvorno djelovanje jednako važno za sve oblike života na Zemlji. 

Ovaj esencijalni nutrijent jedinstven je po tome što ga naš organizam, za razliku od ostalih vitamina, može sintetizirati putem kože i uz pomoć UVB zračenja. Potreban nam je za apsorpciju kalcija iz crijeva kako bi u djetinjstvu izgradili čvrste kosti, a u kasnijoj životnoj dobi očuvali čvrstoću i zdravlje kostiju, kaže magistrica nutricionizma Tena Blažok.

"Uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani može biti korisno kod autoimunih i onkoloških bolesti, multiple skleroze, dijabetesa, hipertenzije, upalnih bolesti crijeva..."

Iako se vitamin D najčešće povezuje s održavanjem zdravlja koštano – mišićnog sistema, pokazalo se da njegova biološka svojstva sežu mnogo dalje. 

Tako se sve više otkriva njegova važnost u modulaciji rasta stanica, u funkciji živaca, mišića i mozga, riziku od nekih neuroloških bolesti, smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti, zaštiti od upalnih zbivanja, kao i općenito smanjenju smrtnosti.

Osim toga, pokazalo se da uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani može biti korisno kod autoimunih i onkoloških bolesti, multiple skleroze, dijabetesa, hipertenzije, upalnih bolesti crijeva te za starije osobe zbog smanjenja rizika od padova.

Najvažniji izvor vitamina D zasigurno je njegova sinteza u koži pod utjecajem sunčeva svjetla. Zanimljivo je kako se u ljudi i ostalih sisavaca stvara u obliku vitamina D3 (kolekalciferola), a u biljnim izvorima prisutan je u obliku vitamina D2 (ergokalciferola), govori Tea Blažok.

Najbogatiji su izvor vitamina D3 u hrani ulja jetre bakalara i drugih masnih riba. Također, u skupinu namirnica bogatih vitaminom D3 ubrajaju se riba (tuna, srdela, skuša, bakalar, haringa, losos), plodovi mora, gljive shitake, goveđa jetra i žumanjak jajeta.

Procjenjuje se kako više od milijarde ljudi diljem svijeta ima niske koncentracije vitamina D, zbog čega možemo govoriti o "pandemiji" hipovitaminoze D.

Rizične su skupine za nedostatak vitamina D:

- odrasli i djeca koji se nedovoljno izlažu suncu, uključujući i učestalu upotrebu krema za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom (upotreba sredstava za zaštitu od sunca sa zaštitim faktorom 30 smanjuje sintezu vitamina D za više od 95 %)

- odrasli i djeca tamne puti (osobe tamne puti moraju se izlagati suncu 3 do 5 puta dulje da bi proizvele jednaku količinu vitamina D kao i svjetlopute osobe)

- odrasli i djeca koji boluju od kroničnih bolesti (uključujući kronične bolesti jetre, crijeva i bubrega)

- odrasli i djeca na terapiji određenim lijekovima poput antiepileptika i glukokortikoida 

- starije osobe (zbog nedovoljnog izlaganja suncu i smanjene sposobnosti stvaranja vitamina D u koži)

- pretile osobe (zbog povišenog udjela masnog tkiva pretile osobe imaju na raspolaganju manje količine slobodnog vitamina D)

- trudnice i dojilje (zbog povećanih potreba u tom razdoblju života).