Težak poslijeratni život većine bh. stanovnika, uzrokovan nedostatkom radnih mjesta u privredi i velikom nezaposlenošću, dijele i mještani bihaćkog naselja Orašac u Ljutočkoj dolini. Građani i iz ove bihaćke mjesne zajednice odlaze u zapadnoevropske zemlje u potrazi za boljim životom. Koliko ih je do sada otišlo, to zasigurno niko ne zna, jer ne postoje precizne evidencije.
Mlađi zaposleni
- U područnoj osnovnoj školi nastavu pohađa 130 učenika - kaže Ramo Zulić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Orašac.
Ovdje je prije rata živjelo skoro 4.000 stanovnika, a danas samo 1.000. Prema posljednjem popisu stanovništva, popisano ih je 1.600. Šest stotina stanovnika živi negdje drugdje, u Bihaću, a neki i u zemljama Evropske unije. Život je uveliko otežan i zbog činjenice da je Orašac od Bihaća udaljen tridesetak kilometara, a njegovi mještani i danas trpe posljedice ratnih stradanja u Ljutočkoj dolini.
- Mještani mlađe i srednje dobi su zaposleni, ali se stariji građani pretežno bave poljoprivredom. Jedan broj Oraščana zaposlen je u državnim institucijama, ali ih više radi u privatnim privrednim preduzećima – ističe Zulić.
Problem ovim mještanima predstavlja održavanje lokalnih makadamskih cesta.
– Mi smo ove godine zaobiđeni kad je u pitanju održavanje puteva. Imamo i problem čišćenja puteva od snijega, koji s vremenom nekako i uspijemo riješiti. Kad je u pitanju niskonaponska mreža, dolazi do učestalih nestanaka električne energije. Obraćali smo se nadležnima, ali ni do danas u tome nema nikakvog pomaka - naglašava Zulić.
Otvorenje apoteke
I bez obzira na vremenske prilike, dolazi do prekida u snabdijevanju električnom energijom od po nekoliko sati.
Mještani uskoro očekuju otvorenje apoteke, koja će im mnogo značiti, jer po lijekove neće morati putovati u Bihać. Osigurana im je i zdravstvena zaštita u ovdašnjoj područnoj ambulanti.
Nada je Nacionalni park
– Najveće nade i perspektive polažemo u Nacionalni park “Una”, koji je dijelom i u Mjesnoj zajednici Orašac. Tu vidimo našu budućnost. Polovina rendžera uposlenih u NP “Una” je sa područja Orašca. Taj bi broj trebao biti daleko veći - naglašava Zulić.
Turistima koji posjećuju NP “Una”, nekoliko mještana pruža usluge smještaja, čime ostvaruju prihod za život porodice, a članice Udruženja žena nude rukotvorine specifične za ovo podneblje.
