Snijeg koji tokom cijelog februara pada na području Bihaća jutros je dostigao visinu od 107 centimetara, dok je u Cazinu visina snijega prema mjerenjima iznosila oko 90 centimetara.

U ostalim gradovima Krajine nešto je bolja situacija i visina snijega je upola manja. Svi magistralni i regionalni putevi su prohodni i saobraćaj se odvija bez zastoja, ali otežano i usporeno zbog snijega i leda na kolovozu.

Prema riječima Muharema Kartala, direktora Kantonalne uprave civilne zaštite, uprkos otežanim uslovima i sniježnim nanosima koji iz dana u dan zatrpavaju kanton, nema većih problema u putnim komunikacijama i prohodnosti unutar i van kantona.

Sve ekipe zimske službe su na terenu i prema operativnom programu sprovode redovna zimska održavanja. Zbog niskih temperatura otežano je posipanje abrazivnih materijala.

Prema njegovim riječima, na magistralnom putu M14 Srbljani - Bosanska Krupa upozorava se na mogućnost odrona i sniježnih lavina.

Na graničnim prijelazima nema većih zastoja, dok je na GP Izačić zbog zimskih uslova za vožnju u Hrvatskoj, obustavljen je saobraćaj za teretna vozila nosivosti preko 7,5 tona.

- Na području Krajine u proteklih 24 sata desilo se deset saobraćajnih nesreća stoga molimo građane da opreznije učestvuju u saobraćaju i da ne koriste automobile osim po potrebi. Elektroenergetski sistem je stabilan osim u Ključu, gdje od jučer Lokveni Vrh nema struje. Oblast telekomunikacija funkcionira u svim pravcima, vodosnabdjevanje je zadovoljavajuće osim što je izdato upozorenje da vodu treba prokuhavati - rekao je Kartal.

Kako je pojasnio Fikret Bečić, meteoosmatrač u Meterološkoj stanici u Bihaću, trenutna visina snijega u Bihaću nije nikakvo iznenađenje, jer se ovaj kraj već ranije suočavao sa istim i težim sniježnim nanosima.

Jutros je u Bihaću izmjerena temperatura od minus deset stepeni. Najviša izmjerena temperatura u Bihaću izmjerena je prije dvije godine i iznosila je 42 stepena, dok je najniža izmjerena 17. februara 1959. godine, a iznosila je minus 29 stepeni Celzijusa.

- Znači, sve u Bihaću između tih stepeni je sasvim normalno. Tako da ovo ne treba da iznenađuje naše građane. Što se tiče visine snijega, mogu kazati da je 2005. godine, ona iznosila 110 centimetara, 1968. godine, visina snijega je bila 105 centimetara, a 1955. godine 100 centimetara. Vodostaj je ostao na istom nivou, a iznosi 41 centimetara, ali vidjet ćemo kada se bude topio ovaj snijeg koliko će se on podići - pojasnio je Bečić.

Na vanrednoj sjednici Kantonalnog štaba civilne zaštite donesena je odluka kojom se općinskim službama grada Bihaća i Cazina preporučuje da sagledaju situaciju i eventualno proglase stanje prirodne nesreće. Ubrzo je u Cazinu proglašeno stanje prirodne nesreće. 

Međutim, zbog nedovoljnih uvjeta da se to učini, navedene općinske službe još nisu donijele takvu odluku, iako je na području ova dva grada u posljednjih nekoliko dana bilo više slučajeva urušavanja krovova privatnih stambenih i pomoćnih objekata.

U protekla 24 sata nisu zabilježena nova urušavanja krovnih konstrukcija na stambenim i pratećim objektima, što je bio slučaj proteklih nekoliko dana u Bihaću i Cazinu.

-U protekla tri-četiri dana ukupno je urušeno 11 stambenih i 20 pomoćnih objekata. Od toga, najviše na području Bihaća i Cazina. Savjetovali smo građanima da prijave štete općinskim službama civilne zaštite, a kad se stvore uvjeti za izlazak na teren onda će komisija da utvrdi činjenično stanje i eventualno namiri štetu nastalu usljed vremenskih nepogoda. Što se tiče Kantonalne civilne zaštite, mi dajemo novčanu pomoć samo kada se proglasi stanje prirodne nesreće - istakao je Kartal.

Iz Civilne zaštite nisu mogli reći postoje li neka mjesta koja su trenutno odsječena, budući da, kako su istakli, nemaju potpune podatke sa terena, a više detalja će biti poznato tokom dana.

Zbog otežanog saobraćaja i neprohodnosti tratoara i prilaza koji vode prema školskim objektima, Ministarstvo, obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona u petak je donijelo odluku o obustavi nastave u svim osnovnim i srednjim školama na području kantona.

Prilikom donošenja odluke vodili su se činjenicama da su ceste, trotoari i prilazi školama neočišćeni, kao i da su najavljene veće snježne padavine, te izuzetno niske temperature.