Prva tuzlanska javna bolnica, u narodu poznata Hastahana, najugroženiji je nacionalni spomenik na području grada. Još 2014. godine državna komisija je ovaj objekt u strmoj ulici proglasila nacionalnim spomenikom, ali od tada do danas ništa nije urađeno na njegovoj sanaciji.
- Izvorna nadležnost je na federalnom nivou. Mi možemo upućivati apele i to radimo, ali ne možemo preduzimati nikakve korake na sanaciji bez dozvole i učešća nadležnih federalnih službi. Na području Tuzle imamo 20, a u Tuzlanskom kantonu 49 nacionalnih spomenika i zaista neki od njih su u izuzetno lošem stanju – kaže Semir Hadžimusić, mr. historije i uposlenik Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona (TK).
Ranije se spominjalo kako nisu riješeni imovinskopravni odnosi u slučaju Hastahane, odnosno da je zgrada u vlasništvu porodica Kapidžić i Prcić. No, zgrada je odavno napuštena i djeluje sablasno iako se nalazi svega stotinjak metara od Trga slobode.
Inače, Hastahana ili prva javna bolnica otvorena je u Tuzli 1874. godine. Pokretač ideje je bio dr. Mehmed Sami Šerbić, a osnivanje Hastahane predstavlja početak organizirane zdravstvene službe u tuzlanskoj regiji.Radila je sve do 1. jula 1886. godine, kada tadašnje autrougarske vlasti grade noviju i savremeniju bolnicu u tuzlanskom naselju Kojšino.
Uporedo s propadanjem Hastahane odumire i ulica koja danas nosi ime dr. Mehmeda Samija Šerbića. Stepenice zarasle u korov, napuštene kuće i izrovane kocke uz kaldrmu, obrisi su ulice koja u srcima starijih Tuzlaka zauzima posebno mjesto i predstavlja značajnu historijsku dimenziju. Hastahana svih proteklih godina strpljivo čeka na svoju obnovu. Konkretnih aktivnosti na tom planu, bar za sada, nije bilo, ali ako se želi sačuvati itekako značajan objekt, onda ih mora biti.
Mermerna ploča, postavljena na ulazu u objekt, svjedoči o slavnim danima prve tuzlanske hastahane. Sve drugo, izuzev mermerne ploče, uopće ne ukazuje da su se u tom objektu liječile hiljade građana Tuzle i okoline.