U Tuzli je u utorak promoviran Bosanski atlas ratnih zločina 1992.-1995. u izdanju Istraživačko-dokumentacionog centra. 

Mirsad Tokača, direktor Istraživačko-dokumentacionog centra, ističe kako su poslije deceniju od završetka njihovog velikog istraživačkog projekta u vezi s popisom žrtava krenuli u jedan posao da to sve što su ranije prikupili, ne samo na popisu žrtava, već i na istraživanju o razaranju kulturno-historijskog naslijeđa, generalno o posljedicama rata, svu tu dokumentaciju, sve što su sudovi radili, učinile što dostupnijim građanima i u BiH, ali isto tako i dijaspori, koja je izvan BiH i koja nema kvalitetne informacije o tome šta se događalo u periodu 1992.-1995. godina.

- Bez obzira na to što je prošlo više od 20 godina, mi ulazimo u fazu istinskog suočavanja s prošlošću. Došla je gotovo jedna nova generacija i prije svega ovaj atlas je posvećen njima. Mladim ljudima koji žive u 21. stoljeću, koji koriste digitalne tehnologije za dolazak do određenih informacija, mi smo napravili Bosanski atlas ratnih zločina kao digitalnu platformu na koju će građani i svi oni koji su zainteresirani doći do informacija koje ih zanimaju na vrlo jednostavan način bez ikakvih prepreka. Oni mogu provjeriti te podatke koje smo mi prikupili, dati nam neke povratne informacije da, eventualno, popravimo ono što nije bilo uredu i na taj način ćemo otvoriti novi krug dorade, popunjavanja podataka, čak i novih saznanja – ističe Mirsad Tokača.

Atlas će, kako navodi, biti jedan alat koji će omogućiti pristup svim tim podacima, video i audio dokumentaciji, fotografijama, dosjeima žrtava itd.

- Ima samo jedna istina, ali mogu biti različite interpretacije. Mogu se ljudi zatvoriti u svoje etnoreligijske torove odakle ne žele čuti istinu na drugoj strani. Rat nije crno-bijela slika i to je ključna stvar. Mi moramo da pravimo svoju bosanskohercegovačku historiju na bazi činjenica i bez diskriminiranja ljudi na etnoreligijskoj osnovi. To je ključna stvar, a da li će atlas biti prihvaćen ili neće, to ćemo vidjeti. Moja iskustva govore da je Bosanska knjiga mrtvih široko prihvaćena. Krajnje neodgovorne ljude možete čuti da govore druge podatke osim naših – tvrdi on.

U atlasu je više od 100.000 imena žrtava, a Tokača za one koji manipuliraju ciframa od 200.000 ili 250.000 stradalih kaže da se služe neodgovornim manipulacijama.

- Neka oni rade svoj posao, mi radimo svoj. Ukrstit ćemo podatke i neka narod vidi šta je istina, a šta nije. Pitali ste me za događaj na Brčanskoj Malti u Tuzli 15. maja 1992. godine i koloni vojske koja je bila legitimni vojni cilj. Ljudi u koloni su ginuli kao pripadnici agresorske vojske. Pretvarati Brčansku Maltu u nešto što to nije, i ne samo Brčansku Maltu, već i Dobrovoljačku ulicu, je potpuno neprihvatljivo. Mi sada možemo žaliti te ljude što su poginuli, što je i normalno. Jednoj majci koja je izgubila svoje dijete je to velika bol i tragedija. S pravnog aspekta, ljudi moraju znati da su oni bili naoružani, da su bili agresorska vojska i da je to bio legitiman vojni cilj. I ta imena su uvrštena u atlas, odnosno sva imena državljana BiH koji su poginuli kao vojnici ili civili od 1992. do 1995. godine – kaže Tokača.

Negiranje genocida u Srebrenici, odnosno sramotno smanjivanje broja žrtava, prema njegovom mišljenju ne treba biti zabrinjavajuće jer je Srebrenica izvanredno istražena i postoje mnogobrojni dokumenti koji sve to potkreplju. U tom kontekstu je prokomentirao mogućnost da se Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik RS, osudi i za genocid u drugim podrinjskim općinama i Prijedoru.

- Sumnjičav sam u tom pogledu jer sudovi veoma teško napuštaju svoju sudsku praksu. Kada danas vidite kolika je gustina masovnih grobnica na području Prijedora, kada vidite kakav je masovni zločin tamo počinjen, on je po svim elementima genocid. Za mene tu nema sumnje, ali poštujemo sudske presude – zaključio je Mirsad Tokača.