Sarajevo je tokom opsade izdržalo nemoguće, a u tim najtežim ratnim prilikama posebnu ulogu odigrao je ratni tunel.
On je prokopan ispod piste sarajevskog aerodroma i pušten je u funkciju 31. jula 1993. godine da bi se opkoljeno Sarajevo povezalo s ostatkom bosanskohercegovačke teritorije.
Na 30. godišnjicu od početka najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji obišli smo Tunel spasa, dašak slobode za građane Sarajeva koji su bili opkoljeni agresorom.
Povodom 30 godina od početka opsade Sarajeva, JU Fond Memorijala KS upriličio je Dane otvorenih vrata Spomeničkog kompleksa Tunel D-B do 11. aprila 2022. godine.
U ovom periodu ulaz u Tunel spasa bit će besplatan za sve građane i građanke Bosne i Hercegovine. Radno vrijeme Tunela je od 8:30 do 17 sati, a posljednji ulaz u 16:30.
Muzej danas djeluje u sastavu institucije Fond memorijala – Fond Kantona Sarajevo za izgradnju i očuvanje grobalja šehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obilježja žrtava genocida
Ta prokopana rupa u zemlji, duga približno 800 metara, sa prosječnom visinom od 1,6 metara i širinom od 1 metar, podsjećala je na sve drugo osim na tunel, ali je zbog značaja za Sarajevo i BiH postala „veća od kanala La Manš“. Dašak slobode dospio je kroz tunel do grada koji se gušio pod opsadom i bio je dovoljan da ljudima podari novu snagu za opstanak u godinama rata koje će uslijediti.
Zbog vojnog, političkog, psihološkog značaja i značaja za snabdijevanja grada koji je imao, bio je najstrože čuvana tajna – „tunel kojeg nema“.
Ovdje smo zatekli Sulju Buzaliju koji nam je rekao da mu je jako teško biti na ovom mjestu, ali da je doveo unuka kako bi mu ispričao sve šta se dešavalo tih dana prije 30 godina.
- Teško nam je bilo, osjetila se neka patnja, u jako lošim uslovima smo bili. Danas nije mnogo drugačije, vlast samo vrto jednu te istu priču. Nadam se da mlađe generacije neće doživjeti ono što smo mi tada prije 30 godina - kazao nam je on.
Kroz Tunel spasa za vrijeme opsade je prošlo: 1.120.000 ljudi, 5.534.837 kilograma hrane, 13.547.000 kilograma hrane ljudi su prenijeli na leđima,8.800.000 kilograma robe za komercijalno tržište,4.516.000 kilograma materijalno-tehničkih sredstava, 549.326 kilograma razne opreme, 4.500.000 litara nafte, 80.000.000 kilovat-sati električne energije.
U prosjeku, dnevno ga je koristilo oko 4.000 ljudi, a kroz njega je svake noći prevoženo 20 tona različitih namirnica. Nakon rata dio tunela postao je muzej, koji čuva brojne eksponate iz vremena opsade Sarajeva, najduže opsade jednog grada u historiji modernog ratovanja.
Tunel je danas spomenik snazi ljudskog duha i otpora.
Stalnu muzejsku postavku čine inicijalnih 25 metara tunela, kratak video materijal koji obuhvata segmente opsade Sarajeva i gradnje tunela, muzejski prostor u kojem su smješteni eksponati kao što su alati kojima je građen tunel, zatim rukom crtani nacrti arhitekata na osnovu kojih je pravljena tunelska cijev.
