Ministrica obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović danas je održala konferenciju za medije na kojoj je istakla da su škole mjesta socijalne interakcije te da je pandemija koronavirusa ograničila socijalnu interakciju.

Istraživanje je provedeno na 12.000 ispitanika roditelja i djece u organizaciji Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo.

Priručnik sa smjernicama

Kazala je da su u maju počeli sa pripremama za novu školsku godinu onoliko koliko se može s obzirom na uvjete pandemije. 

- Nastojali smo predvidjeti sve moguće scenarije i u tom smislu Ministarstvo je kreiralo šest ekspertnih radnih grupa koje su imale za cilj da kreiraju jedan dobar priručnik po kojem će se raditi u novoj školskoj godini. Taj priručnik sadrži brojne smjernice za obrazovnu javnost, za direktore škola, pomoćnike direktora, stručne saradnike, nastavnike pa i roditelje u određenim dijelovima - kazala je ministrica.

Dodala je da će roditelji i nastavnici imati uvid u ovaj priručnik već od sada. Istakla je da se radilo na nekoliko analiza. 

- Željeli smo skrenuti pažnju na naše nastavnike da budu dobri kreatori - kaže ona. 

Zahvalila se nastavnicima te dodala da će raditi na dobrobiti svih učenika.

Sprovedeno istraživanje

Članica ekspertnog tima, prof. dr. Dženana Husremović govorila je o rezultatima sprovedenog istraživanja vezanog za psihofizičko zdravlje učenika i nastavnika u doba pandemije.

-  Treba da razumijemo svi kolika je uloga ovog istraživanja. Zahvaljujem se roditeljima, uposlenicima i onima koji su ispunuli ove upitnike, koji idu u korist nastavnicima i učenicima. Ono što je ključni rezultat jeste da su naši nastavnici zaista bili izloženi velikim zahtjevima u toku ovog istraživanja, ali je stepen kontrole, odnosno autonomije bio relativno mali - kazala je ona.

Dodala je da se to odnosi na nastavnice razredne nastave kao i predmetne nastave.

- Od njih se jako puno tražilo korištenjem novih tehnologija prilikom izvođenja nastave, ali i da budu maksimalno skoncentrisani prilikom donošenja važnih odluka. Zbog toga, jedna od preporuka je davanje više prostora za određivanje autonomije. Naši nastavnici su dali sve od sebe i bili su sposobni da donose vrlo bitne odluke. Međutim, to je rezultiralo sa velikom količinom pritiska. Apeliramo na Ministarstvo da donesu mjere, uvesti što više pozitivne povratne informacije - kazala je Husremović.

Pomenula je da se nastavnici moraju odmoriti i psihički i emocionalno.

Dodala je da djeca vide kao nedostatak ne odlazak u školu te da imaju veći nadzor od strane roditelja.

- Djeca žele biti s roditeljima, jer im je bitna ljubav i podrška, ali žele i da uče. Učenici su, njih 90 posto izjavili  su da su često bili nervozni tokom pandemije kada im se desi destrakcija u okruženju - kazala je ona. 

Higijensko-epidemiloške mjere

Članica Kriznog štaba ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo Aida Pilav kazala je da se moraju stvoriti preduvjeti pred početak ove školeske godine kako posledice ne bi bile velike..

- Naši glavni zaključci su u stvaranju higijensko-epidemiloških mjera. Nastavnici i svo osoblje su provodili to na najbolje mogući način. Ono što ćemo učiniti je priprema kriznih planova unutar škole što podrazumijeva formiranje odgovornih timova, kontinuirana edukacija osoba, roditelja i djece - kazala je Pilav.

Dodala je je njihov zadatak da prave sigurno i dobro okruženje. 

- Moramo puno raditi sa povećanjem higijenskih navika kod djece. Ipak je 50 posto roditelja istaklo da djeca nisu promijenila svoje navike, u smislu povećanja pranja ruku - kaže ona. 

Apelirala je na sugrađane da se radi na održavanju dobre epidemiološke situacije te da će sigurno doći do pšogoršanja epidemiološke situacije, kada dođe hladniji period. 

Rizični faktori

Prim. dr. Amna Junuzović-Kaljić kazala je da su izdvojili odrđene izazove sa kojima se moraju suočiti i otkloniti eventualne rizične faktore.

- Ukupnost zdravlja djece koja se u uvjetima pandemije koja je izložena dodatnim rizicima pandemije predstavljaju našu posebnu brigu. Učenje je dio njihovih života. Nakon njihovog iskustva pandemije od godinu i po, pitanje je kako će pandemija oblikovati život. Neki ovu generaciju zovu C, zbog pandemije Covid - kazala je Junuzović-Kaljić.

Dodala je da djeci moraju pomoći kako da prevaziđu ove rizike. 

- Uočeno je da djeca obolijevaju s blažim kliničkim slikama, djeca se brže oporavljaju. Zadatak je da njihov život učinimo što normalnijim i bezbjednijim. Upravo ta fizička, društvena izolovanost je rizičan faktor. Sve se to povezuje na kraju sa koeficijentom inteligencije. Glavni uticaj imali su izloženost ekranima, fizička aktivnost, način ishrane, psihološka kativnost, građa tijela, utjecaj okoline - kazala je ona. 

Naglasila je da su se tokom pandemije promijenile razne aktivnosti, pa tako i navike u ishrani, kao i produženi kontakt sa roditeljima. 

Ministrica je kazala da će finalnu odluku o realizaciji nastave donijeti nakon 20. augusta ove godine.