U organizaciji Udruženja Prva dobrinjska brigada Novi Grad Sarajevo, u bašti Vile Hadžihalilovića, sinoć je obilježena 29. godišnjica od osnivanja brigade, uz ugodno druženje, evocirane su uspomene iz ratnog perioda i sjećanje na najhrabrije sinove, koji su živote dali za odbranu Dobrinje, Sarajeva i države Bosne i Hercegovine od agresora.
Ovom prilikom istaknut je nemjerljiv doprinos Dobrinjaca u odbrani Dobrinje, uprkos obruču u kojem su stalno bili, Dobrinjci ni jednoga trenutka nisu pokleknuli, njihova hrabra srca bila su jača od agresorske vojske i artiljerije. Dobrinjska brigada je imala zonu od 8,5 kilometara, od vrha Mojmila do zgrade „Oslobođenja“. Šesti juli je datum kada se obilježava godišnjica od formiranja Prve dobrinjske brigade, koja je nakon najtežih borbi u mjesecu junu i formirana i dobila zvaničan naziv brigade.
Dobrinja je već 5. maja 1992. bila na udaru srpskih snaga, koje su po direktivi Ratka Mladića pojačane jedinicom JNA kasnije ušle transporterima i tenkovima u Aerodromsko Naselje. Ovdje su vođene danonoćne bitke za odbranu, ali je 21. juni, bio odlučujući, kada su borbe okončane odbranom ovog neosvojivog bedema. Ta odbrana je dio fenomena bosanskog otpora i herojstva Dobrinjaca, koji su se organizirali i hrabro suprotstavili agresoru. Mnogi su dali živote, dijelove tijela, teško ranjavani, ali nisu dali agresoru da pokori Dobrinju i ona je 21. juna odbranjena. Tog dana se odlučivalo o sudbini oko 40.000 stanovnika Dobrinje. Ovdje su vođene odlučujuće bitke, uništavani agresorski transporteri i tenkovi, položeni su mnogi životi za slobodu u kojoj danas živimo.
Među dobrinjskim gazijama bio je i rahmetli Senad Poturak Senči, “Zlatni ljiljan” koji je poginuo 19.juna 1992. godine braneći svoju Dobrinju, grad Sarajevo i domovinu.
Njegov sin Benjamin, danas sekretar Udruženja Prve dobrinjske brigade, ponosno ističe da pripada generaciji kojoj su borci ostavili u amanet da njeguje i baštini historiju i prenosi je s koljena na koljeno, kako bi nove generacije znale šta se zaista dešavalo na Dobrinji u periodu od 1992-1995. godine, jer kroz formalno obrazovenje nemaju priliku ništa od toga da uče.
- Na ovaj način želimo da im približimo ono što se događalo, kako bi oni shvatili šta je bila narodno-oslobodilačka borba na Dobrinji, u Sarajevu i BiH. Teško je, ali sam ponosan, jer je moj otac život dao za domovinu, kako bi nove generacije u miru i slobodi živjele - rekao je.
Denis Muminović, predsjednik Udruženja Prve dobrinjske brigade istakao je da se na 29. godišnjicu od formiranja ove brigade prisjećaju boraca, koji su svoje živote dali za odbranu domovine, te su na druženje pozvani predstavnici Općine Novi Grad Sarajevo, Općinskog vijeća, boračkih udruženja, saborci iz drugih brigada i građani.
Među prisutnim borcima brigade bio je i profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Dalibor Ballian, borac 1. bataljona Dobrinjske brigade. On je istakao da sama pomisao da je prošlo gotovo 30 godina od osnivanja brigade žvuči neverovatno. No, prisjetio se ratnih dana:„Bilo je teško, borili smo se, nismo imali ništa, agresor je imao sve, ali mi smo bili u prednosti, imali smo srca, borili smo se za naše obitelji, za našu djecu, za naše haustore, mjesne zajednice itd. Bili smo svjesni da je to vrlo često borba koja neće završiti pobjedom, međutim na žalost agresora, mi smo pobijedili. Naša srca su bila velika kao naša država“, zaključio je prof. Ballian.
