Na području istočne Hercegovine sve je veći broj slučajeva krađe novca i drugih vrijednosti iz vjerskih objekata. Tako je za samo prva dva mjeseca ove godine na području ove regije opljačkano pet crkava.  

Skrnave svetinje

Prema riječima Miloša Lovrića, paroha trebinjskog, oni u crkvi ne mogu ni da pretpostave šta tjera ljude da skrnave svetinje i da čine ovakva nedjela, posebno što su neke crkve na meti lopova i po nekoliko puta.

- Mrkonjići su nekoliko puta bili na udaru. Crkva Sv. Nikole je obijana nekoliko puta prošle godine, ukraden je bakar s crkvice u Ržanom Dolu, nedavno je razbijen prozor na crkvi u Starom Slanom. Nažalost, dešavalo se ovdje i u Sabornom hramu u samom gradu. Bilo je slučajeva da je neko odnio onu kasicu za priloge vjernika i poslije smo je našli u parku - pojašnjava paroh Lovrić i dodaje da je šteta koju provalnici naprave na objektu često veća od iznosa novca koji ukradu.

Lovrić kaže da činjenica je da sve veći broj krađa u vjerskim objektima oslikava situaciju društva u kome živimo i pad moralnih vrijednosti na globalnom nivou.

 Veliki problem

 - Veći je problem otkud ta pojava ovdje na području Hercegovine, gdje narod ima jedno veliko poštovanje prema svetinjama. Vidimo kako se ovdje narod brine o svojim svetinjama i kako ih obnavlja i, nažalost, nađu se neki ljudi koji nešto tako urade - ističe Lovrić.

Okuka: Evidentirana djela

Bojan Okuka, zamjenik komandira Policijske stanice Trebinje, kaže da počinioci najčešće obijaju crkve i manastire smještene u ruralnim područjima.

- U prva dva mjeseca ove godine broj krađa u vjerskim objektima je dostigao brojku od pet i svih pet slučajeva je rasvijetljeno. U 2018. godini evidentirana su tri krivična djela na štetu vjerskih objekata, od kojih su dva rasvijetljena, zatim 2017. također su evidentirana tri krivična djela, od čega je jedno rasvijetljeno, i 2016. evidentirana su četiri krivična djela, od kojih su dva rasvijetljena – istakao je Okuka.

Spremni na sve

Sociolog Đurđe Salatić smatra da su u sredini u kojoj vlada uglavnom partijsko zapošljavanje zbog nemogućnosti pronalaska posla zbog ugrožene egzistencije pojedinci u potpunosti zaboravili i zanemarili najvažnije društvene i moralne norme. 

 - Ne možemo da pričamo o kulturi na nekom nivou dok nam je ljudska egzistencija ugrožena. Kada se to izgubi, čovjek je spreman na sve i moralne norme više nisu uopšte jasne, ne dolaze do izražaja i čovjeku je bitna samo ljudska egzistencija - zaključila je Salatić.