Odvajkada su ljudi na području semberskog sela Gradac živjeli sa pčelama. Nije bilo kuće u kojoj nije bilo vršike, koja je pletena od vinove loze i premazivana blatom i kravljom balegom da bi se pčele mogle utopliti tokom zime, govori Pano Panić (44), iskusni pčelar, koji se prije dvadesetak godina počeo baviti pčelarstvom.
Specifična godina
- Od rođaka sam 1997. godine dobio prvi pčelinji roj. Krenulo se od jednog-dva roja pčela da bi se stiglo do petnaestak i više. Sve je zavisilo od godine do godine. Pretprošla godina je bila specifična i teška za pčele, jer je bilo mnogo medljike, koja nije odgovarala pčelama. Ipak, opstalo je dovoljno pčela i pčelinjih društava za naše potrebe. Boravak u pčelinjaku pomaže čovjeku, opušta ga, relaksira. Kad dođemo u pčelinjak, kao da vrijeme stane. Lagano, bez žurbe i nervoze, treba raditi sa pčelama – kaže Panić.
Naglašava da je u proteklih dvadesetak godina spoznao da pčele, osim meda, daju izuzetno ljekovite proizvode, kao što su polen, propolis, matična mliječ, vosak, pčelinji otrov.
Melem za kožu
- Vosak nije samo materijal za proizvodnju svijeća nego je pun i vitamina A, koji je čovjeku neophodan kao hrana za kožu. Moj otac Lazar godinama prikuplja ljekovito bilje, kao što su kantarion, neven, kamilica. Već smo počeli proizvoditi i melem za kožu – naglašava Panić.
Heljdu melju u vodenicama
Panići su se, uz proizvodnju propolisa u spreju za jačanje imuniteta, okušali i u proizvodnji heljde, zdrave žitarice, koja ima energetska i ljekovita svojstva. Kažu da je u pitanju ozbiljna proizvodnja zbog načina skladištenja. Mljeli su je u vodenicama da bi održali njena ljekovita svojstva.
