Na području Koraja, od davnina poznatog po kvalitetnoj šljivi i drugom koštuničavom voću, trenutno ima oko 300.000 stabala šljive i drugog voća.
Na pedesetak hektara podignuti su novi mladi voćnjaci.
Voćarstvo, ali i uzgoj jagode, maline i kornišona mogli bi predstavljati realnu razvojnu perspektivu za ovo područje, ali i za prije desetak godina formiranu Poljoprivrednu zadrugu „Agro Koraj“.
Mini sušnice
Zadruga je pravni nasljednik Udruženja poljoprivrednika „Behar“ iz Koraja i pravno egzistira od 2005. godine.
Zadruga od imovine trenutno posjeduje tri hladnjače, kapaciteta oko 100 tona, dvije savremene mini sušnice te „mašinski prsten“, dva traktora i neophodne priključke, teretno i putničko vozilo, ističe Alija Halilović, menadžer u PZ.
- Svojevremeno smo sušili šljivu bez koštice, ali to se pokazalo neisplativim za naše kapacitete. Tokom godine osušimo 20 do 30 tona šljive, tek toliko da uposlimo kapacitete. U ovoj godini šljiva je izuzetno skupa te se mnogi teško odlučuju na sušenje. U svježem stanju u posljednjih desetak godina plasiramo je na tržište zemalja EU. Trenutno otkupljujemo šljivu stenlej. Postigli smo otkupnu cijenu od 80 feninga po kilogramu, što je izuzetno dobro u odnosu na ranije godine. Oko 70 posto šljive izvezemo u zemlje EU, ostatak plasiramo u industrijsku preradu - ističe Halilović.
Kaže da se s ovog područja u dobrim godinama izveze oko 1.000 tona čačanske ljepotice i stenleja. Iz ovog tipično šljivarskog regiona, koji obuhvata općine Lopare, Ugljevik i Čelić, godišnje se izveze i više od 2.000 tona sirove šljive.
Naglašava da rijetko ko od voćara može postaviti protugradne mreže u svojim voćnjacima, što je izuzetno skupa investicija. Iako je općina Lopare svrstana u nerazvijene, u proteklim godinama pomagala je proizvođače donirajući im sadnice šljive i jagode.
Imanje pod voćem
Muhidin Karamujić je PZ „Agro Koraj“ do sada je predao oko 8,5 tona šljive. Kaže da je prezadovoljan otkupnom cijenom od 60 do 80 feninga po kilogramu. Na svom imanju uzgaja jagode na površini od dva dunuma, ima 110 stabala trešnje i veću površinu pod šljivom.
- Zaposlen sam u Općini Čelić kao službenik. Ostalo je nekoliko godina do penzije. Sa suprugom i sinom svakodnevno sam u voćnjaku. Od voćarstva imamo dobru korist - kaže Karamujić.