Ekstremno visoke temperature i dug sušni period zadali su dosta muke poljoprivrednim proizvođačima na području Trebinja, naročito u onim dijelovima gdje nije moguće navodnjavanje.

Prema riječima Rade Drinjaka, samostalnog stručnog saradnika za poljoprivredu u Odjeljenju za privredu Gradske uprave Trebinje, štete su neizbježne, posebno kod kultura neotpornih na sušu te biljaka osjetljivih na patogene čiji razvoj podstiču vrućine i suh zrak.

- Prema našim podacima, u prvih sedam mjeseci ove godine palo je ispod 500 litara kiše po kvadratnom metru, što je izuzetno malo  ako znamo da se godišnji prosjek u Trebinju kreće između 1.500 i 1.800 litara kiše. Još ako se prisjetimo da je decembar prošle godine bio potpuno bez padavina, možemo reći da je riječ o sušnom periodu vjerovatno nezabilježenom u nekoliko posljednjih decenija - pojašnjava Drinjak.

Dodaje da suša nije jedini problem koji je ove godine umanjio prinose od poljoprivrede.

- Neočekivani mraz krajem aprila na višim područjima grada u potpunosti je desetkovao proljetne zametke, posebno voćarskih kultura u fenofazama, da bi, uz sušu i ekstremne ljetne temperature, prije nekoliko dana nove nevolje donio i grad, sa štetama, srećom, zabilježenim samo lokalno, u jednom dijelu Popovog polja i Ljubomira - ističe Drinjak.

Dodaje da je sretna okolnost što je veliki dio obradivog zemljišta da području Trebinja pokriven natapnim sistemima, gdje je bilo uvjeta da se dosta uspješno, ali ne i u potpunosti spriječe sve posljedice tropskih vrućina i odsustva padavina.

Drinjak kaže da će ovakvi ekstremni vremenski uvjeti najmanje štetiti izdržljivijim kulturama ljekovitom bilju i vinovoj lozi, ali i tu pod uvjetom da je voda bila dostupna da u dovoljnoj mjeri i na vrijeme nadoknadi odsustvo vlage u zemljištu.

- Smatram da će ova godina biti zabilježena kao dosta uspješna kad je u pitanju vinogradarska proizvodnja. To je kultura koja je jedna od najotpornijih na sušu, a suh vazduh i visoke temperature povoljno utiču i kada su u pitanju bolesti, kao i na visinu šećera i kvalitet zrna - navodi Drinjak.

Koprivne grinje

- Posljedica ovakvih vremenskih prilika je i razvoj biljnih bolesti koje se nepovoljno odražavaju na prinose. Na terenu je primjetno značajno prisustvo pauka – ‘koprivne grinje’, kojem pogoduju visoke temperature i suh vazduh, koji siše sokove, što dovodi do progresivnog sušenja biljke, pogotovo kod povrtlarskih kultura - navodi Drinjak.