Sektoru ugostiteljstva u HNK trenutno nedostaje 120 kuhara i 180 konobara, veliki broj recepcionera i drugih ugostiteljskih radnika. S druge strane u Službi za zapošljavanje HNK ovog je kadra evidentirano u izobilju. Samo je 607 nezaposlenih kuhara, odnosno 592 konobara koji traže posao dok je turističkih animatora čak 438.  

 Male plaće

Na jučerašnjem skupu (ponedjeljak) pod nazivom „Rješenje problema nedostatka kvalificirane radne snage u saradnji s privrednicima i stručnim školama“ upozoreno je da se radi rješavanja ove problematike moraju unaprijediti nastavni planovi i programi kako bi obrazovanje konačno počelo proizvoditi kvalificirani kadar za tržište rada, a ne za biro.

Skup održan u organizaciji Privredne komore Grada Mostara, Inkubatora „Munja“ i programa „Prilika plus“ okupio je predstavnike vlasti, nevladinog sektora i stručnih škola te privrednike.

- Konkretno, mi imamo problem jer ne možemo naći odgovarajući kadar koji nam treba. Nema dovoljno educiranog kadra, niti su plaće dovoljno velike da ih privuku, pa radije idu u Hrvatsku ili Njemačku. Moj je prijedlog da se više radi na edukaciji kadra, da se više uče strani jezici i praksa, a ne da pola konobara ne govori engleski, a želimo se baviti turizmom - istakao je Pavao Raspudić, predstavnik mostarskog hotela „Bristol“.

Naglasio je da su učenici ugostiteljskih škola koji dobiju priliku za praksu nezainteresirani i nemaju motivacije za rad.

- Dođu tek toliko da odrade praksu. Problem je u odabiru tog kadra pri upisu u škole. Možda su niski kriteriji pa se upisuju djeca koja nemaju gdje drugo ili je u pitanju finansijska strana, vjerovatno su im male plaće - dodao je Raspudić.

 Turistički grad

Ističući da HNK nema ni zakon o stručnom obrazovanju, Radmila Komadina, savjetnica mostarskog gradonačelnika, navela je da je Mostar turistički grad i da je nezamislivo da jedan konobar ne poznaje engleski jezik.

 Prilika plus 

Učesnicima skupa predstavljen je i četverogodišnji program „Prilika plus“, podržan od Švicarske ambasade u BiH, a usmjeren na reformu srednjeg stručnog obrazovanja i obrazovanje odraslih osoba.

- Važan dio reforme koja je potrebna jeste unapređenje prakse u preduzećima, nastavnih planova i programa, obuka profesora, opremanje kabineta i radionica - naveo je Halko Basarić.