Vrijeme nakon poroda u kojem se povlače promjene nastale u tijelu žene tokom trudnoće naziva se babinje ili puerperij. Počinje nakon poroda posteljice i traje šest do osam sedmica. To je vrijeme mnogih fizičkih promjena u tijelu žene, praćenih i naglim hormonalnim promjenama koje mogu izazvati i pravu postporođajnu depresiju (baby blues).

Taj period obilježavaju involucijski procesi, procesi cijeljenja rane, početak i održavanje dojenja (laktacije) i ponovna uspostava funkcije jajnika. Involucijski procesi najizrazitiji su na maternici. Odmah nakon poroda maternica je teška oko jednog kilograma, a nakon šest do osam sedmica jedva 50 do 70 grama.

Involucijski procesi se, osim na maternici, događaju i na mišićima zdjeličnog dna, trbušnoj stjenci, mokraćnom mjehuru i crijevima. Nakon izlaska posteljice, s mokraćom se gube hormoni trudnoće. S obzirom na to da na sebe vežu vodu, babinjača više i češće mokri.

Procesi cijeljenja rane nakon poroda odnose se na cijeljenje ozljeda porođajnog kanala i unutarnje površine stjenke maternice, koja je zapravo jedna velika rana.  Unutarnja stjenka maternice cijeli tako da se odumrli dio decidue odljušti, iza čega preostaju velike količine leukocita koji čine obrambeni bedem rane. Taj bedem djeluje antibakterijski i antitoksično, jer leukociti onemogućavaju da bakterije koje su uzlaznim putem prispjele iz rodnice i toksini nastali iz nekrotičkog dijela decidue izazovu infekciju.  

Proces cijeljenja naziva se epitelizacija i događa se pod stimulacijom estrogena, a završava nakon šest do osam sedmica po porodu. Tokom toga vremena iz velike rane stvara se sekret koji se naziva lohija, po čijoj boji možemo pratiti cijeljenje unutarnje površine maternične stjenke:

- Krvava (lochia rubra ili cruenta) - od prvog do šestog dana;

- Smeđa (lochia fusca) - od sedmog do četrnaestog dana;

- Prljavo žuta (lochia flava) - od 14. do 21. dana;

- Sivobijela (lochia alba) - do kraja treće sedmice.

Pod normalnim okolnostima, u šupljini maternice tokom babinja nema bakterija. Međutim, lohije koje izlaze kroz cervikalni kanal i rodnicu dobro su hranilište za mikroorganizme koji se tu nalaze i mogu biti vrlo infektivne. Stoga babinjača treba dobro prati ruke sapunom nakon svakog diranja i promjene higijenskog uloška.

Porodilja se može tuširati, ali ne i kupati šest do osam sedmica nakon poroda zbog mogućnosti nastanka infekcije unutarnjih genitalnih organa (endometritis, adneksitis, parametritis). Prvo kupanje nakon poroda treba obaviti tek kad se cervikalni kanal zatvori Kristellerovim čepom. Ranu od epiziotomije treba tapkati sterilnom gazom (brisanje izaziva bol), nakon čega se naspreja antiseptikom širokog spektra djelovanja.

Toaleta spolovila provodi se u jednom smjeru, sprijeda prema natrag, tapkanjem, nakon toga se naspreja antiseptikom, sačeka da se posuši i zatim namjesti uložak.

Toaleta spolovila se obavlja najmanje dva puta na dan, a ulošci mijenjaju više puta (pet do šest puta na dan, po potrebi i češće). Nakon svakog diranja uloška nužno je dobro oprati ruke sapunom, jer se u suprotnom može izazvati mastitis (upala dojki) ili infekcija pupčanog bataljka.

Radi prevencije nastanka tromboflebitisa i zastoja lohija u materištu, nakon poroda se savjetuje što prije ustajanje iz kreveta, i to šest, najkasnije 24 sata nakon poroda. Ustaje se najprije uz krevet, kreće po sobi do umivaonika, zatim i do kupaonice. Najbolje je podignuti se na bok i to desni (suprotan od epiziotomije). Porodilji se nakon epiziotomije ne preporučuje sjedenje dvije sedmice, i to zbog pritiska na ranu, u kojoj se ketgut (konac kojim je šivana) resorbira tek za sedam dana.

Zbog pritiska tjelesne težine na svježu ranu može doći do rašivanja epiziotomijskog šava i pucanja tkiva. Zbog oštećenja koja nastaju, nakon poroda je mokrenje otežano. Čest je i refleksni grč mišića sfinktera mokraćne cijevi do kojeg dolazi kad porodilja počne spontano mokriti, a mokraća u dodiru s ranom od epiziotomije izazove osjet pečenja, zbog čega prestane mokriti.

Hipotonija (slab tonus) stjenke mokraćnog mjehura u trudnoći i poslije porođaja posljedica je utjecaja gestagenih hormona i ležanja na leđima. Opstipacija koja je tijekom trudnoće bila uvjetovana hormonima, nastavlja se i nakon poroda. Prva spontana stolica javlja se najkasnije treći dan poslije poroda, a zatim redovito svaki dan.

U prvim danima nakon poroda preporučuje se lako probavljiva hrana. Najbitnije je da je hrana raznovrsna te da se osigura uzimanje većih količina tekućine: mlijeko, vitaminski napici. Nije dobro uzimati lijekove, alkohol niti pušiti jer se lijekovi, alkohol i nikotin izlučuju putem mlijeka i mogu nepovoljno utjecati na dijete.

Prvi kontrolni pregled valja obaviti nakon šest sedmica. Ako porodilja ne doji, prva menstruacija se pojavljuje šest do osam sedmica nakon poroda. Ako doji, menstruacije obično nema. Krvarenja tokom dojenja najčešće su menzualna krvarenja kao rezultat anovulacijskih ciklusa. U ovisnosti o individualnim hormonskim funkcijama žene, ovulacija se može dogoditi i prije prvog krvarenja nakon poroda.

To znači da dojenje (iako nema krvarenja) nije sigurna zaštita od novog začeća, o čemu treba razgovarati s ginekologom.

Vježbe pomažu ženi da ostane u dobroj fizičkoj kondiciji i imaju velik utjecaj na tjelesni izgled. Dojenje ostavlja traga i na dojkama. Spuštenost dojki nakon dojenja može se smanjiti nošenjem odgovarajućih grudnjaka tokom dojenja i primjenom vježbi za jačanje mišića prsnog koša i ramenog obruča.

Stvaranje mlijeka posljedica je lučenja prolaktina, hormona prednjeg režnja hipofize, a izlučivanje mlijeka iz mliječnih žlijezda pod utjecajem je drugog hormona - oksitocina.

- Prvo majčino mlijeko (kolostrum) stvara se do četvrtog dana nakon poroda. Bogato je bjelančevinama, solima i kalorijama, a siromašnije šećerom od pravog majčina mlijeka koje se počinje stvarati poslije kolostruma.

- Podražaj sisanja na bradavicama dovodi do pojačana izlučivanja oksitocina, koji tako potiče izlučivanje mlijeka.

- Dojilja treba temeljito prati ruke tekućom toplom vodom i sapunom, te prati dojke i bradavice prije i nakon dojenja.

- Nakon dojenja treba obvezno izdojiti zaostali kolostrum, odnosno mlijeko.

- Ako dijete zbog određenih razloga moramo privremeno hraniti na bočicu, poželjno je da se na dudi ne napravi prevelika rupa, jer bi tada dijete samo gutalo hranu, dok na dojci mora snažno sisati da bi mlijeko poteklo.