Uzimanje vitaminsko-mineralnih dodataka u trudnoći posljednjih godina postalo je standard. Nutritivne potrebe tokom trudnoće drugačije su nego inače.

Promjene u nutritivnim potrebama u trudnoći povezane su s adaptacijom tijela. Takve promjene uključuju smanjenje elektrolita, proteina, glukoze, vitamina B12, folne kiseline i vitamina B6, a povećanje lipida, triglicerida i holesterola u krvi.

Također, u prehrani trudnica najčešće nedostaju četiri vitamina - B6, folna kiselina, vitamin E i D, kao i četiri minerala - kalcij, magnezij, željezo i cink.

Fetus, novorođenče i trudnica imaju povećane potrebe za folnom kiselinom, vitaminom B6 i vitaminom B12. Oni preveniraju najčešće komplikacije trudnoće kao što su spontani pobačaj, promjene na posteljici, prijevremeni porod, malformacije neuralne cijevi, ozbiljne abnormalnosti mozga i kičmene moždine.

Dokazano je da se uzimanjem folne kiseline postotak oštećenja nervnog sistema novorođenčeta smanjuje za 50 do 80 posto.

Folna kiselina

Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći su znatno povećane. Razlozi za to su rast maternice, povećanje zapremine krvi, rast i razvoj posteljice i ploda. Dnevne potrebe za folnom kiselinom u trudnoći povećavaju se gotovo 100 posto i obično nisu zadovoljene samo unosom hrane.  

Najbolji izvori su: džigerica (750 mikrograma u 100 grama), integralne žitarice i mahunarke (358 mikrograma u jednoj šolji), sjemenke suncokreta (317 mikrograma u jednoj šolji), grah (292 mikrograma u šolji šarenog pasulja), zeleno povrće (200 mikrograma u jednoj šolji), citrusi (109 mikrograma u čaši soka od narandže i brokule (104 mikrograma u jednoj šolji).

Vitamin B6

Manjak ovog vitamina može pojačati mučnine. Preporučena dnevna količina je 2,2 miligrama. Hrana koja sadrži vitamin B6: sjemenke suncokreta - 1,25 miligrama, pšenične klice - 1,15 miligrama, mahunarke - 0,81 miligrama, orasi - 0,73 miligrama, integralne žitarice - 0,55 miligrama, voće - 0,51 miligrama (u bananama), zeleno povrće, meso, riba... 

Vitamin A

Vitamin A je važan za razvoj kostiju i zuba, kao i rast i obnavljanje kože i sluznice. Preporučena dnevna količina je 4 000 internacionalnih jedinica (IU). Izvori u hrani: narandžasto voće i povrće (mrkva) krompir, tikvice, dinja, breskve, povrće tamnih listova (kelj) i špinat.  

Vitamin D

Vitamin D je važan za apsorpciju kalcija i fosfora, kao i za razvoj kostiju i zuba ploda. Preporučena dnevna količina je 10 mikrograma. Najbolji izvor je sunčeva svjetlost, a od hrane mliječni proizvodi, maslac i jaja.

Vitamin E

Vitamin E važan je za razvoj eritrocita i pravilnu imunološku funkciju. Preporučena dnevna količina je 10 miligrama. Odlični izvori su: pšenične klice, biljna ulja, brokula, integralne žitarice, jaja, špinat, soja, lješnici, orasi. 

Vitamin C

Vitamin C je važan za sintezu kolagena, proizvodnju aminokiselina i hormona štitne žlijezde, a pomaže i u apsorpciji kalcija i željeza. Preporučena dnevna količina je 70 miligrama. Izvori su: brokula, karfiol, citrusi, jagode.

Željezo

Željezo je trudnicama potrebno u velikim dozama, naročito u drugom i trećem trimestru. Ovaj mineral neophodan je za formiranje crvenih krvnih zrnaca, a inače ga je teško uzeti iz hrane u dovoljnim količinama da bi se zadovoljile i majčine i bebine potrebe. Bez dovoljno željeza, fetus će uzimati majčine zalihe, često izazivajući kod nje anemiju i iscrpljenost. Preporučena dnevna količina je 30 miligrama, a apsorpcija ovog elementa povećava se unosom vitamina C. 

Dobri izvori u hrani su: mahunarke, iznutrice, integralne žitarice, sušeno voće. 

Kalcij

Kalcij je važan za nervnu provodljivost i mišićnu kontrakciju, kao i za zdrave zube i kosti. Također smanjuje rizik od preeklampsije. Dnevne potrebe za trudnice iznose 1 200 miligrama. Izvori u hrani su: sardine, mliječni proizvodi, skuša, badem, povrće tamnih listova, losos.  

Magnezij

Magnezij je važan za rast bebe, posebno za pravilan razvoj kostiju. Novije studije pokazuju da je količina magnezija koja se uzima u prvom trimestru povezana s težinom, dužinom i obimom glave djeteta na rođenju. Preporučena dnevna količina je 400 miligrama. 

Cink

Cink je važan za funkcioniranje enzima, stvaranje inzulina, sintezu bjelančevina, razvoj reproduktivnih organa i imunološkog sistema. Preporučena dnevna količina je 15 miligrama. Izvori su: sjemenke bundeve, orasi, integralne žitarice, grašak, bijeli luk.