Iako je dobro poznato da je ishrana trudnica specifična, malo ko o tome misli ranije. Od početka trudnoće, fetus crpi energiju i hranljive sastojke neophodne za razvoj.

Zbog toga se potrebe za jodom, folnom kiselinom i željezom naglo i brzo povećavaju. Da bi one bile zadovoljene, najbolje je krenuti u trudnoću s dobrim zalihama.

Ne zaboravite samo da je nekada potrebno mnogo vremena (tri do četiri mjeseca) da bi se stvorile zadovoljavajuće rezerve. Zato je vrlo važno početi s određenim načinom ishrane onog trenutka kada poželite dijete.

To je idealan trenutak da ispravite dotadašnje greške u ishrani, odnosno da ograničite unos zasićenih masti, povećate količinu povrća, stvorite čvrste rezerve hranljivih sastojaka i polako usvojite novi način ishrane, tako što nećete jesti dva puta više nego dva puta bolje.

Da bi organizam u trudnoći imao dovoljno vitamina i minerala, idealno bi bilo misliti o tome prije same trudnoće.

Folna kiselina

Vitamin B9 - Nedostatak vitamina B9 (folna kiselina) može naškoditi pravilnom razvoju bebe. Naime, on učestvuje u zatvaranju neuralne cijevi, koja predstavlja začetak nervnog sistema embriona. Neophodan je između 22. i 28. dana od začeća.

Nedostatak folne kiseline u ovom stadiju trudnoće povećava anomalije neuralne cijevi (tip spina-bifida) koje su praćene ozbiljnim nervnim poremećajima.

Od početka trudnoće, potrebe za folnom kiselinom se povećavaju i kreću od 300 do 500 mikrograma dnevno. Zbog toga danas većina liječnika preporučuje dodatni unos ovog vitamina čim se trudnoća otkrije.

Nažalost, to nekada može biti kasno, jer je potrebno vrijeme od nekoliko mjeseci da se uspostavi zadovoljavajuća količina u organizmu, a fetusu je to neophodno od prvih sedmica života.

Unos folne kiseline mora početi od pojave želje za djetetom i nastaviti do kraja trudnoće. Namirnice najbogatije folnom kiselinom su zelena salata, zeleno lisnato povrće, plavi sirevi te jaja.

Žene koje imaju vremenski bliske trudnoće, koje dugo uzimaju kontraceptivne pilule, puše, konzumiraju alkohol ili pak jedu malo povrća, predstavljaju najrizičniju kategoriju.

Željezo

Veliki broj žena u godinama pogodnim za rađanje uopće nema rezerve željeza. Od početka trudnoće, potrebe se povećavaju. Željezo, kao sastojak hemoglobulina, izuzetno je važno, jer osigurava dobro funkcioniranje crvenih krvnih zrnaca i dovoljnu količinu kisika tkivima fetusa.

Što se tiče bebe, za nju nema opasnosti - priroda prvo njoj osigurava potrebnu količinu željeza. Ali, ako buduća mama nema rezerve, ona je u opasnosti od dugotrajne anemije. Konkretno, to se manifestira općom slabošću, padom imuniteta i velikim umorom.

Dobra vijest je to da se sve vraća na svoje mjesto, kada se postigne zadovoljavajuća količina željeza u organizmu. Tim prije što se željezo, čije su potrebe u trudnoći gotovo dvostruko veće, tada i mnogo bolje apsorbira u organizmu.

Žene koje su u opasnosti zbog nedostatka (one koje imaju obilne menstruacije, koje su vegetarijanke ili pak imaju bliske trudnoće), obavezno moraju dodatno unosit željezo već od prvog tromjesečja trudnoće.

Da bi se dobro pripremio teren, čim se pojavi želja za djetetom, važno je uvrstiti u ishranu namirnice bogate željezom. Željezo koje se najbolje apsorbira nalazi se u crvenom mesu (naročito džigerici), ali i u povrću (suhom i svježem) te žitaricama. Da bi se apsorpcija poboljšala, poželjno je istovremeno uzimati i vitamin C.

Jod

Ovaj element, često zaboravljen, također je vrlo važan. Od samog početka trudnoće, potrebe se povećavaju i kreću od 150 do 200 mikrograma dnevno. Za to je odgovoran hormon HCG koji sa sigurnošću potvrđuje trudnoću, stimulira štitnu žlijezdu i povećava potrebe za jodom.

Za buduću bebu, jod je od izuzetne važnosti jer učestvuje u razvoju neurona. Nedostatak povećava opasnost od male težine na rođenju i može izazvati poremećaj u intelektualnom razvoju bebe. Što se tiče buduće mame, nedostatak joda prikazuje se kroz probleme sa štitnom žlijezdom.

Plodovi mora sadrže veliku količinu joda. Jedite ih što više prije trudnoće, jer u trudnoći ove namirnice spadaju u rizičnu grupu. Jod se nalazi i u drugim proizvodima (mlijeko, jogurt, jaja). Konačno, upotreba soli obogaćene jodom, također predstavlja dodatni unos.

Omega-3

Omega-3 masne kiseline vrlo su važne, jer ih organizam ne može proizvesti. Zato je i preporučljivo suplementiranje ovih supstanci. Otkrivene zbog svoje uloge u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, one učestvuju u radu nervnog sistema.

Tokom trudnoće one imaju određenu ulogu, ali još nedovoljno poznatu, u moždanom i neurološkom razvoju fetusa. Mnogo aduta postoji za njihov dodatni unos.

Istraživanja pokazuju da se ishranom osigurava tek 30 posto preporučene količine. Da biste povećali unos, konzumirajte namirnice bogate ovim kiselinama: ulje repice, orahovo ulje, sjeme lana i masnu ribu.

Važno

Evo najboljih izvora folata

* Izuzetno bogate namirnice (više od 200 mikrograma na 100 grama): kvasac, džigerica.

* Veoma bogate namirnice (100-200): zelena salata, koštuničavo voće (orah, badem, indijski orah, pistacije...), jetrena pašteta.

* Bogate namirnice (50-100): zeleno povrće, kukuruz, grašak, slanutak, dinja, jaja, fermentirani sirevi.

* Srednje bogate namirnice (25-50): ostalo povrće, žitarice, crveno voće, banane, agrumi, kivi, iznutrice.

* Namirnice siromašne folatima (manje od 20): kruh, skrobne namirnice, meso, riba, mliječni proizvodi.