Rezultati novog istraživanja Sveučilišta Glasgow Caledonian pokazali su da redovna tjelesna aktivnost jača imunitet, smanjuje rizik od bolesti i smrtnih ishoda od zaraznih bolesti te znatno pojačava učinkovitost cijepljenja.
Štaviše, vježbate li redovno, izgledi da ćete imati više antitijela od nekoga tko je fizički manje aktivan iznose čak 50 posto, tvrde britanski naučnici.
Otprije se zna da je tjelesna aktivnost jedan od najučinkovitijih načina prevencije kroničnih bolesti, uz zdravu prehranu i odvikavanje od pušenja. Studija iz 2008. godine pokazala je da je tjelesna neaktivnost svake godine odgovorna za više od pet milijuna preuranjenih smrtnih ishoda, piše Independent.
Istraživanje profesora Sebastiena Chastina, voditelja studije, i njegovih kolega sa Sveučilišta Glasgow Caledonian uključilo je sve dostupne dokaze koji su doveli u vezu učinak tjelesne aktivnosti i rizik od obolijevanja i smrtnog ishoda od zaraznih bolesti poput upale pluća (čestog uzroka smrti od covida-19), na funkcioniranje imunosnog sustava i na ishod cijepljenja.
Chastin je kazao da je studija provedena puno ranije, na samome početku pandemije pa nije obuhvatila istraživanja koja se odnose na covid-19, no tvrdi da su saznanja vrlo relevantna za odgovor na aktualnu pandemiju.
"Naša saznanja važno su otkriće za potencijalno djelovanje i reakciju na pandemije u budućnosti", kazao je Chastin, dodavši da dostupnost cjepiva ulijeva nadu u skori završetak pandemije.
Na temelju šest odvojenih istraživanja u kojima je sudjelovalo više od pola milijuna sudionika, pokazalo se da tridesetminutna tjelesna aktivnost, pet dana u tjednu, smanjuje rizik od obolijevanja i smrtnog ishoda od zaraznih bolesti za 37 posto.
Otkrili smo i pouzdane dokaze po kojima redovita tjelesna aktivnost jača imunosni sustav. Kroz 35 neovisnih nasumičnih kontrolnih ispitivanja, zlatnog standarda za znanstvene dokaze, pokazalo se da je redovita tjelesna aktivnost rezultirala povišenim razinama imunoglobulina (antitijela) IgA.
Imunoglobulini (antitijela) su proteinske molekule koje stvara imunosni sustav kao reakciju na ulazak neke strane supstancije u organizam (antigena). Pet je razreda imunoglobulina: IgA, IgM, IgG, IgE i IgD.
IgA se stvara na sluznici intestinalnog i respiratornog trakta. Sekretorni IgA nalazi se u sekretima bronha, crijeva, znoju, suzama i kolostrumu te štiti intestinalni i respiratorni trakt od virusnih infekcija. Dakle, riječ je o antitijelima koja prekrivaju sluznicu naših pluća i ostalih dijelova organizma u koje mogu prodrijeti virusi i bakterije.
Chastain podsjeća da redovita tjelesna aktivnost povećava i broj CD4+T stanica koje su odgovorne za uzbunjivanje imunosnog sustava na napad 'izvana' i na reguliranje njegove reakcije na bakterije i viruse.
I u konačnici, u nasumičnim kontroliranim ispitivanjima koje su proveli Chastain i njegovi kolege, pokazalo se da su cjepiva bila učinkovitija ako su se davala nakon provedbe programa fizičke aktivnosti. Naime, u fizički aktivne osobe zamijećena je čak 50 posto veća vjerojatnost da će nakon primanja cjepiva razviti veći broj antitijela u odnosu na nekoga tko nije fizički aktivan.
Ova bi saznanja, ističu znanstvenici, vladama i zdravstvenim radnicima mogla poslužiti kao jednostavan i učinkovit način poticanja kampanje cijepljenja.
Tri su mehanizma koja tjelesnu aktivnost čine učinkovitim lijekom protiv zaraznih bolesti.
Prije svega, ona štiti od faktora rizika razvoja teške i fatalne infekcije. U fizički aktivnih ljudi rjeđe se razvijaju pretilost, dijabetes te respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Epidemiološke su studije pokazale da osobe koje pate od spomenutih stanja teže podnose covid-19 i ostale respiratorne zarazne bolesti.
Ne treba zaboraviti ni to da tjelesna aktivnost smanjuje stres i kronične upale, što opet utječe na manju vjerojatnost razvoja infekcija s fatalnim ishodom. Većina smrtnih slučajeva covida-19 i upale pluća rezultat su nekontroliranog upalnog odgovora organizma. I u konačnici, ako smo tjelesno aktivni naš je imunosni sustav snažniji i otporniji.
